Vehabije usred Beča

Beč - Iz parlamentarne političke prakse poznato je da se na posljednjem skupštinskom zasjedanju prije ljetnje pauze kroz zakonodavno tijelo mogu "progurati" i najkontroverznije odluke - pri tome je pitanje šta će sa njima biti kada nastupi jesenje otrežnjenje.

Austrijskoj vladi je tako uspjelo da u brzoj akciji skupi dovoljno podrške za ratifikaciju međudržavnog sporazuma, kojim se jednom od najrigidnijih vjerskih i političkih režima na svijetu, Saudijskoj Arabiji, daje pravo da usred Evrope inicira međureligijski dijalog za bolje razumijevanje među narodima, prenijela je RTS.

Ujedinjeni otpor ratifikaciji sporazuma pružile su dvije stranke - Liberalna partija Hansa Kristijana Štrahea i "Zeleni" Eve Glavišnig. Činjenica da se te dvije partije inače rijetko podudaraju u mišljenju takođe ima svoju težinu.

Prije tri godine vlada Saudijske Arabije kupila je za 13 i po miliona evra neobaroknu, nešto zapuštenu palatu u centru grada i počela sa preuređenjem, koje bi uskoro trebalo da bude gotovo, a centar otvoren 26. novembra.

U Upravnom odboru centra za međureligijski dijalog sjede za sada, pored predstavnika vehabija, jedino tri predstavnika evangelističke zajednice, jedan jevrejski rabin koji za to nema podršku Austrijske jevrejske zajednice, jedan šiit i dva sunita, te po jedan predstavnik budizma i hinduizma. Lokalna liberalna muslimanska udruženja odbijaju saradnju i kroz medije daju jasne izjave da se na taj način ruši sav njihov rad na integraciji.

Katolička crkva nema svoje predstavnike u Centru, ali ga, od Vatikana do austrijske Biskupske konferencije, moralno podržava i za sebe preuzima status posmatrača.

Zajednica pravoslavnih crkava u Austriji nije se odazvala pozivu da formalno pristupi vahabijski sponzorisanom međureligioznom dijalogu, ali i nije tako uticajna da bi od nje tekao javni otpor otvaranju Centra.

Zato su liberali, zeleni i austrijski mediji dovoljno jasni u kritici čitavog projekta: "smokvin list", "Trojanski konj", "pravna farsa", "međukonfesionalni dijalog o higijenskim uslovima odsijecanja ruke", "psihološki iznijansirana pomoć žrtvama kamenovanja", "propagandna platforma za vehabijsku ideologiju", samo su neki od komentara koji se mogu pročitati u austrijskoj štampi.

Vehabijska grana islamske konfesije obuhvata svega jedan odsto muslimana, ali je finansijski snažna i od raspada Jugoslavije konstantno prisutna u jugoistočnom dijelu Evrope.

Po američkom institutu "Fridom haus", Saudijska Arabija spada u devet najrepresivnijih režima na svijetu. Svaka druga religija osim vehabijske je zabranjena, uključujući čak i ostale denominacije islama. Smrtnom kaznom se kažnjava ne samo hrišćanska vjera, već i samo otpadništvo od vehabizma.

Neki od članova Bečkog centra ne bi ni smjeli da stupe na tlo Saudijske Arabije, kada bi to i učinili, izlažu se po zakonu kazni smrću. Žene su potpuno obespravljene, od toga da ih za "kršenje zakona" kažnjavaju kamenovanjem, do svakodnevnih ograničenja, kao što je zabrana upravljanja automobilom.

Kakav to onda međukonfesionalni dijalog želi Vehabijski režim u Beču, pitaju se austrijski mediji.

Diplomatski status

Saudijski "Centar za dijalog" imaće diplomatski status, jednak onom kao svaka ambasada ili sjedište Ujedinjenih nacija u Beču, što znači da austrijska policija neće imati pristupa. Rijad je osigurao sredstva za tri godine, poslije toga ili se zatvara, ili Austrija i Španija preuzimaju finansiranje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.