Foto: Udružuju se špijuni Rusije i SAD
Moskva -- Na nedavno održanom samitu G8 Barak Obama je obećao Vladimiru Putinu da će njegove tajne službe sarađivati s Rusima u toku priprema
Hoće li i mogu li predsjednici dvije najveće sile da umire svoje špijune i usmjere ih na vrlo važan zajednički cilj - borbu protiv terorizma?
Pitanje se nameće iz odgovora Vladimira Putina na posqednje pismo Baraka Obame: u njemu je i pasus o neophodnosti saradnje tajnih službi.
Odmah poslije terorističke akcije u Bostonu, Obama i Putin su se dogovorili da pojačaju zajedničke napore u borbi protiv terorizma.
Na nedavno održanom samitu G8 predsjednik SAD je obećao Putinu da će njegove tajne službe sarađivati s Rusima u toku priprema i održavanja Zimske olimpijade u Sočiju iduće godine. Pitanje je još aktuelnije, kada se zna da su u Vašingtonu nedavno saopštili da se CIA vraća klasičnoj špijunaži i preusmjerava rad mnogobrojnih svojih agenata koji su do sada “lovili” muslimanske ekstremiste.
Teško je povjerovati da bi mogao da se postigne nekakav džentlmenski dogovor između Amerikanaca i Rusa da njihovi špijuni ne rade više jedni protiv drugih, pišu Novosti. Istorija pokazuje da su i u periodima “otopljavanja” odnosa Vašingtona i Moskve špijuni nastavljali da rade svoj posao. Na nedavnom zasjedanju kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB), Putin je rekao da je 2012. ruska kontraobaveštajna služba presjekla rad 34 profesionalna obavještajca stranih službi i 181 njihovog agenta. Njih 12 je uhvaćeno s dokaznim materijalom.
I u vrijeme “perestrojke”, kada je Mihail Gorbačov povjerovao u svoju mesijansku ulogu da zauvijek pomiri Istok i Zapad, samo u 1985. SSSR je proterao čak 13 američkih oficira-obijaveštajaca, uhvaćenih tokom špijunskih akcija, a pohvatano je i dvadesetak građana SSSR-a vrbovanih od Amerikanaca. Tokom “perestrojke”, ruski listovi su objavili imena više od 30 američkih obavještajaca uhvaćenih na delu.
Da špijuni ne miruju, dokaz je i nedavno hvatanje u Voroncovskom parku u Moskvi američkog “diplomate” Rajana Fogla, koji je namjeravao da zavrbuje ruskog oficira specijalizovanog za borbu protiv muslimanskih terorista na Kavkazu. Jasno je da Fogl nije samoinicijativno nudio milion dolara. Zato su Rusi prvi put saopštili novinarima ime šefa američkih obavještajaca u ambasadi u Moskvi. Tako je javnost saznala da je prvi čovjek CIA u Rusiji Stiven Hol. U januaru je kući vraćen još jedan američki špijun, Bendžamin Dilon, tobože saradnik ekonomskog odjeljenja ambasade. On je uhvaćen dok je “obrađivao” ruskog građanina.
Penzionisani ruski obavještajci tvrde da se Fogl zamjerio domaćinima jer je pokušavao da vrbuje profesionalnog oficira FSB. Snimak zadržavanja američkog špijuna je poruka njegovim šefovima da ne nasrću na ruske oficire. Do sada su Amerikanci uspješno vrbovali nekolicinu penzionisanih ruskih obavještajaca, koji su im dosta toga mogli ispričati.
Doktor pravnih nauka i istoričar tajnih službi Vladimir Galicki kaže da akcija američke agenture u Rusiji nije manje nego za vreme SSSR-a. Brojke pokazuju da je američka špijunska aktivnost poslije raspada Sovjetskog Saveza - porasla.
Zašto je CIA htjela da vrbuje 27-godišnjeg specijalca FSB koji je dugo boravio na Kavkazu? Možda su Amerikanci mislili da bi on mogao da kroz desetak godina bude na znatno višoj funkciji. U FSB-u su uvjereni da postoji specijalni američki program vrbovanja oficira ruskih tajnih službi. Vladimir Galicki kaže da u Rusiji rade engleska, njemačka, kineska i turska agentura, ali i još neke druge. Strane službe koriste za svoje zadatke ljude iz obavještajnih servisa Gruzije i baltičkih zemalja.
Pojedini američki kongresmeni već su podržali Putinov prijedlog. U Moskvi je boravila delegacija članova Kongresa. Oni su bili zbunjeni kada su saznali da je ruski FSB prije dve godine poslao pismo CIA i FBI s podrobnim informacijama o ekstremizmu braće Carnajevih, koji su počinili krvoproliće u Bostonu. Neko u američkim tajnim službama nije na vrijeme shvatio upozorenje iz Moskve, a epilog je poznat.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.