Tihi rat protiv Al-Kaide

VAŠINGTON - Progonjen zbog dva vrlo skupa i nepopularna rata, kao i zbog nekontrolisanog širenja ekstremističkih grupa koje odgovaraju komandnom lancu "Al-Kaide", američki predsjednik Barak Obama odlučio se i na sprovođenje tihog rata protiv islamskih radikala od Magreba do Pakistana, zahvatajući i neke izolovane zemlje u kojima radikalizam raste, kao što su Somalija i Kenija.

Da je ta strategija stvarna, govori reportaža sa nekoliko anonimnih izjava funkcionera SAD, koja je objavljena u "Njujork tajmsu".

Da se nešto događa iza zavjese bilo je jasno kada je Obamin savjetnik za protivterorističku borbu Džon Brenan u maju rekao da SAD u borbi protiv "Al-Kaide" treba češće da koriste skalpel, a ne čekić.

- Da bismo ugrozili miran život članova "Al-Kaide" i njihovih simpatizera, moramo da napadnemo svako mjesto gdje će pripremati napade i obučavati se - rekao je Brenan.

Novi rat protiv "Al-Kaide" se ne vodi kao u Avganistanu licem u lice, već tiho, kao što je djelovala CIA u svojim crnim operacijama ili direktno u borbama koje kontrolišu CIA ili Pentagon putem satelita, odnosno unajmljivanjem privatnih firmi plaćenika za likvidiranje protivnika.

Često se akcije kamufliraju. Tako je bilo s napadom koji je obavljen 17. decembra 2009, kada je raketa pogodila kamp "Al-Kaide" u Al-Madžali, u Jemenu, pri čemu je ubijeno najmanje 55 boraca.

Vlada te zemlje je preuzela odgovornost za napad, ali kako su stradali i civili, istraga koju je pokrenuo "Amnesti internešnel" je pokazala da je bila riječ o ispaljivanju rakete "tomahavk", američke proizvodnje, koja je lansirana s američkog broda. Otada su se dogodila još dva slična napada.

Inače, Jemen je meta intenzivnog rada američkih špijuna, naročito od neuspjelog terorističkog napada u avionu iznad Detroita prošlog decembra, koji je planiran u Jemenu.

Anvar al-Avlaki, radikalni islamski klerik rođen u SAD, koji je osmislio tu akciju, izjavio je da će Obama biti zapamćen kao američki predsjednik koji je "zaglavio" u Jemenu.

Obama najviše poteškoća može najprije imati kod kuće. Poslije skandala s finansiranjem pobunjenika radikalne desnice u Nikaragvi ("kontraši") novcem od oružja koje su SAD prodavale Iranu posljednjih godina prije iranske revolucije, tajne operacije CIA su postale kamen spoticanja i vrlo nepopularne. Otada lično mora da ih odobri američki predsjednik, koji zatim o njima mora tajno da obavijesti odbore za državnu bezbjednost u oba doma Kongresa.

Te odredbe ne vrijede za tajne operacije Pentagona, koji djeluje s većom fleksibilnošću.

Plaćene ubice

Američki analitičari tvrde da Obama, uprkos tome što je dobitnik Nobelove nagrade za mir, opet koristi tajne operacije američkih plaćenih ubica u Aziji, Africi i čak unutar granica zone interesa Ruske Federacije, bivšeg SSSR-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.