Foto: Sudar atlantizma i evroazijanizma imaće finale u Indo-Pacifiku
BIJELjINA - U Ukrajini je počeo rat između atlantizma i evroazijanizma, dva politički i ideološki suprotstavljena bloka, koji će svoje finale imati u geopolitičkom centru svijeta: Indo-Pacifiku i to sa učešćem Kine, navodi se u analizi "Geopolitike".
Ideološki rat bio je predvidljiv, kao i da će ga povesti Rusija – zapadnom politikom gurnuta u kineski zagrljaj. I to unutar kriznog petogodišnjeg perioda 2020-2025, u kojem je moguća tranzicija moći na globalnom nivou.
Nakon sramotnog povlačenja Amerikanaca iz Avganistana, kojem su prethodili sporovi u Atlantskom savezu i EU, postalo je jasno da Amerika više nije u stanju da igra ulogu "svjetskog žandara".
Američkom predsjedniku Džou Bajdenu bio je nužan novi "hladni rat," novi strah od nuklearnih razaranja kako bi mobilisao svoje razočarane i uspavane evropske saveznike.
Sa svoje strane, ruski lider Vladimir Putin je u slabljenju NATO-a prepoznao mogućnost da izađe iz NATO "obruča" koji se opasno stezao.
"Geololitika" navodi da se Putin uvjerio da Amerikanci nisu prestali da bombama rješavaju sporove, a da niko nije sudio o opravdanosti njihovih intervencija.
Stoga je Putin Evropljane odlučio da ignoriše i da sa Bajdenom obnovlja hladnoratovski jezik sile. Jer, sila samo silu poznaje.
Predložio je odustajanje Ukrajine od članstva u EU i NATO-u, koji je glatko odbijen od svih zainteresovanih strana. I to u ime slobode svake priznate i nezavisne države da sklapa saveze sa kim želi.
Iako nikada nisu prestali da ratuju širom svijeta, kao ni sa sankcijama Rusiji, sve evropske vođe vjerovale su do posljednjeg trenutka da se Rusi neće usuditi da izazovu Atlantski savez.
Uzalud je francuski najcjenjeniji bivši ministar odbrane Žan-Pjer Ševenmen
ponavljao da je Zapad na Kosovu otvorio Pandorinu kutiju intervencionizma i povrede teritorijalnog integriteta na evropskom kontinentu samo kako bi tamo smjestio NATO-bazu Bondstil.
Nakon toga je slijedila multiplikacija takvih nezavisnih državica, koje je Rusija priznala /Južna Osetija, Abhazija…/, uz uporno upozoravanje Zapada da će učiniti sve da spriječi dalje širenje NATO-a na istok.
Zašto, dakle, Evropljani tvrde da to nisu znali, nego da je Putin tek odnedavno postao "drugi čovjek"?
Evropljani danas bezrezervno podržavaju Ukrajince kao branioce svojih domova i porodica. Međutim, i dalje negativno reaguju na neskrivene pokušaje ukrajinskog vođstva da ih sve uvuče u rat protiv Rusije.
Tako je ukrajinski lider Vladimir Zelenski, kada je pisanim putem podnio zahtjev za priključenje EU, nazvan "komičarem".
Među francuskim analitičarima prevladava mišljenje da je projekat Evrope kao sile moguć samo u okviru De Golovog koncepta Evrope do Urala. Dakle, da nije moguć protiv Rusije, nego samo sa njom.
Međutim, od Evrope sa Rusijom strijepe Britanci i Amerikanci i sprečavaju njen nastanak svojim projekcijama, koje Evropu udaljavaju od Rusije.
Trideset godina sankcija Rusiju su učinile otpornom i samodovoljonom, za razliku od EU. Tako da je predvidivo da će bumerang sankcija, uglavnom usmjerenih prema oligarsima, Evropljane jednako snažno pogoditi kao i Rusiju, zaključuje "Geopolitika".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.