Šta SAD radi oko Dalekog istoka

Vašington - SAD su uspjele da ostvare izvjestan napredak u osjetljivim bezbjednosnim pitanjima na Bliskom istoku, ali se zato gomilaju problemi na Dalekom istoku, ocijenjuje AP.

Kako podsjeća Asošiejtid pres, predsjednik SAD Barak Obama je svojevremno najavio da će Daleki istok biti prioritet njegove spoljne politike.

Uprkos naporima da produbi odnose s Kinom, kako bi se istok Azije učinio stabilnijim, objava iz Kine o uspostavljanju nove zone protivvazdušne odbrane pogoršala je situaciju oko teritorijalnog spora s Japanom, bliskom savezniku Vašingtona. SAD su odgovorile slanjem dva bombardera "B-52" u misiju obuke nad tim ostrvima.

Analitičari ocijenjuju da se rizik od vojnog sukoba među azijskim silama povećao za jedan stepen, što je ozbiljna briga i za SAD s obzirom na obavezu da pomognu Japanu u takvoj situaciji.

Takođe su se pogoršali odnosi između dva američka saveznika u regionu - Japana i Južne Koreje. Južna Koreja je nezadovoljna zbog stava Japana prema svojoj kolonijalnoj prošlosti i želi više od Tokija zbog korišćenja korejskih žena kao seksualnih robinja tokom Drugog svjetskog rata.

"Taj region se kreće u vrlo problematičnom smjeru", rekao je bivši viši američki diplomata i stručnjak za istočnu Aziju Evans Rever, objašnjavajući da je to rezultat teritorijalnih sporova, istorijskih pitanja, dugovečnih rivaliteta i nesposobnosti tih zemalja da iza sebe ostave istoriju i poboljšaju odnose.

Pored toga, Vašington je i dalje suočen s nepredividivom Sjevernom Korejom. Sporazum koji je pod vođstvom SAD potpisan s Iranom o privremenom zamrzavanju nuklearnog programa, samo još više podsjeća na zastoj u pregovorima s Pjongjangom. Za razliku od Irana, Severna Koreja već ima nuklearnu bombu.

Te dalekoistočne probleme razmatraće i potpredsjednik SAD Džo Bajden kada slijedeće nedjelje bude posjetio Japan, Kinu i Južnu Koreju.

Vlada SAD je saopštila da će Bajden u Pekingu u razgovorima s kineskim vođsvom, između ostalog s predsjednikom Sijem Djipingom, izraziti zabrinutost zbog ponašanja Kine koje uznemirava njene susjede. Takođe će se založiti za smanjenje tenzija između Kine i Japana, druge i treće najveće svjetske privrede.

Državni sekretar Džon Keri je prije svega usredsređen na Bliski istok s ciljem da se okonča sirijski građanski rat, postigne rješenje za izraelsko-palestinski sukob i obuhvatni konačan sporazum s Iranom pošto istekne šest mjeseci privremenog dogovora.

Obama je trebalo da posjeti istok Azije u oktobru, ali je zbog problema s blokadom budžeta bio primoran da otkaže turneju u četiri zemlje. Najavljeno je da će Aziju posjetiti u aprilu.

Američki predsjednik je proglasio Aziju prioritetom svoje spoljne politike kada je došao u Bijelu kuću 2009. a posebno se angažovao u odnosu s Kinom. Iako nije poznat po ličnim kontaktima sa stranim liderima, Obama je nastojao da uspostavi odnos s novim kineskim predsjednikom Sijem kada ga je u junu sreo u jednom kalifornijskom letovalištu.

Na Obamina nastojanja za poboljšanje odnosa s Kinom, mogla bi negativno uticati objava nove kineske zone protvvazdušne odbrane. Tu zonu su već odbacili Japan, Južna Koreja i Tajvan, a SAD su poručile da neće promjeniti svoju vojnu politiku u tom regionu.

Stručnjakinja za Kinu iz Centra za strateške i međunarodne studije Boni Glejser rekla je da očekuje da će Bajden iznijeti to pitanje na sastanku s predstavnicima kineskog vođstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.