Spuštanje tla ugrožava Šangaj, najrazvijeniji kineski grad

ŠANGAJ - Šangaj, grad yinovskih solitera od čelika i stakla, simbol snažnog privrednog uspona Kine, polako tone - tako glasi neprijatan zaključak do kojeg su ovih dana došli kineski stručnjaci, izučavajući posljedice globalnog otopljavanja na najmnogoljudniju zemlju svijeta.

Ovo posljednje nije, međutim, jedini krivac za podizanje nivoa mora - "krivo" je i prekomjerno korišćenje podzemne vode za potrebe privrede i stanovništva, baš kao i prevelik broj visokih zgrada koje opterećuju močvarno tlo na kojem je nikla ova kineska metropola.

- Povećanje nivoa mora je svjetski problem izazvan globalnim zagrijavanjem, ali od svih kineskih gradova najviše su u opasnosti Šangaj i Tjenđin zbog slijeganja tla - izjavio je Rojtersu Vang Pingšjen, profesor okeanske geologije na Univerzitetu Tongđi iz Šangaja.

Slijeganje tla odavno zadaje glavobolju gradskim vlastima, s tim što je ranije glavni krivac bilo masovno crpljenje podzemne vode za potrebe ubrzane industrijalizacije i razvoja, a onda su se faktorima rizika pridružile i globalne klimatske promjene i građevinski "bum".

Od 1921. do 1965. godine Šangaj je potonuo 1,76 metara ili prosječno četiri centimetra godišnje.

Početkom decenije šezdesetih gradska vlada je pokušala da riješi problem vraćanjem upotrijebljene vode u podzemni sloj, što je dalo dobre rezultate i tlo je, čak, počelo da se diže.

A onda je došla decenija devedesetih, godine koje su donijele građevinski "bum" i frenetičnu gradnju koja je ponovo oživjela stari problem.

Od 2006. godine, šangajske vlasti su još više zaoštrile propise koji se tiču upotrebe podzemne vode, a plan je da se do 2010. zabrani korišćenje vode iz tla za sve potrebe osim za snabdijevanje stanovništva vodom za piće.

Zgrade

U Šangaju danas ima više od 10.000 zgrada viših od 10 spratova, a 80 odsto tih zdanja izgrađena su u posljednjih 10 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.