Foto: Specijalni štab u Berlinu ključan za naoružavanje Ukrajine
NjUJORK - U okviru njemačkog Ministarstva odbrane djeluje mala specijalizovana jedinica „Sonderštab Ukrajina“, koja je postala jedna od ključnih tačaka za organizovanje njemačke vojne pomoći Kijevu i koja pojedine poslove nabavke može da završi za svega dvije sedmice, objavio je „Fajnenšel tajms“.
Prema navodima britanskog lista, u jedinici radi manje od 20 ljudi, a njen način rada toliko odstupa od uobičajenih, dugih procedura njemačkog sistema vojnih nabavki da su je pojedini njemački zvaničnici neformalno opisivali kao svojevrsnu „gerilsku jedinicu“. Štab neposredno komunicira sa ukrajinskom stranom i proizvođačima naoružanja, procjenjuje šta je Kijevu potrebno i traži način da se potrebna oprema što brže finansira i isporuči.
Na njegovom čelu je brigadni general Joahim Kaške, koji je za „Fajnenšel tajms“ objasnio da efikasnost jedinice počiva na veoma kratkim lancima odlučivanja.
„Imamo izuzetno kratke lance donošenja odluka. To nas čini agilnim i fleksibilnim“, rekao je Kaške.
Počeci ove strukture sežu u februar 2022. godine, kada je u njemačkom Ministarstvu odbrane formiran situacioni centar za praćenje rata u Ukrajini. Nekoliko mjeseci kasnije, u julu 2022, organizacija je dobila šire nadležnosti i status posebnog štaba.
Njegov prvi rukovodilac bio je Kristijan Frojding, koji je 2023. godine objašnjavao da se u štabu objedinjuje stručnost različitih dijelova Ministarstva odbrane i da se praktično bavi svim pitanjima koja se odnose na Ukrajinu – od isporuka oružja, preko obuke ukrajinskih vojnika, do održavanja i popravke već isporučene tehnike.
„Fajnenšel tajms“ navodi da štab danas upravlja velikim dijelom njemačke vojne podrške Ukrajini, pri čemu je za tu namjenu u 2026. godini predviđen budžet od oko 11,5 milijardi evra.
Jedan od primjera brzog djelovanja bila je saradnja sa njemačkom kompanijom „Quantum Systems“. Ukrajinska vojska je još u proljeće 2022. dobila pet njihovih izviđačkih bespilotnih letjelica, koje je povezala sa sistemom „Starlink“ i koristila za otkrivanje ciljeva za artiljeriju tokom borbi na području Sjeverskog Donjeca.
Njemačka je potom počela da finansira dodatne isporuke dronova te kompanije Ukrajini, a model direktne saradnje sa proizvođačima postepeno je proširen i na druge sisteme.
Specijalni štab uključen je i u organizovanje isporuka znatno skupljih sistema, uključujući njemačke protivvazdušne raketne sisteme IRIS-T.
Posebnost modela, prema „Fajnenšel tajmsu“, jeste u tome što u pojedinim poslovima ugovore formalno zaključuje ukrajinska strana, dok Njemačka obezbjeđuje finansiranje. Time se izbjegava dio standardnih njemačkih procedura nabavke koje su projektovane prije svega za potrebe Bundesvera i koje mogu trajati znatno duže.
Djelatnost štaba, međutim, nije ograničena samo na nabavku oružja. Njemačko Ministarstvo odbrane koristi iskustva iz Ukrajine i za analizu novih načina ratovanja, prije svega masovne upotrebe bespilotnih letjelica i sredstava za njihovo ometanje i uništavanje.
Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, nekoliko desetina pripadnika ukrajinskih oružanih snaga boravilo je u Njemačkoj kako bi sa njemačkim kolegama razmijenilo iskustva o upotrebi dronova i odbrani od njih. Štab na taj način služi i kao veza između iskustava sa ukrajinskog ratišta, Bundesvera i njemačke odbrambene industrije.
Joahim Kaške, koji trenutno rukovodi jedinicom, prije dolaska na tu funkciju godinama je služio u njemačkom ratnom vazduhoplovstvu i bio pilot lovca-bombardera „Tornado“. Više puta je boravio u Ukrajini, a jedna od svrha tih posjeta, prema njegovim riječima, bila je neposredna koordinacija njemačke vojne pomoći Kijevu.
Postojanje i sve veća uloga „Sonderštaba Ukrajina“ pokazuju kako je Berlin poslije 2022. godine uspostavio paralelni, ubrzani mehanizam za vojnu pomoć Ukrajini, prilagođen potrebama rata i znatno kraćim rokovima od onih koji su karakteristični za tradicionalni njemački sistem vojnih nabavki.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.