Snouden se obratio javnosti

Moskva - Edvard Snouden se danas sastao sa predstavnicima ljudskih prava, a Vikiliks je objavio šta je tom prilikom rekao.

Prenosimo izjavu Snoudena, koja je danas objavljena na sajtu Vikiliks.

Zdravo. Moje ime je Ed Snouden. Prije nešto više od mjesec dana imao sam porodicu, dom iz snova i komforan život. Takođe, imao sam sposobnost da bez ikakvog naloga pratim vašu komunikaciju, svačiju komunikaciju, u svako doba dana i noći. To je moć koja mijenja ljudske sudbine.

To je takođe i ozbiljno kršenje zakona. 4. i 5. amandman ustava moje zemlje, 12. član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i brojni statuti i ugovori zabranjuju takve sisteme masovnog nadgledanja. Dok su američkim Ustavom ovakvi programi označeni kao ilegalni, moja Vlada smatra da tajne sudske presude, koje nisu dostupne široj javnosti, na neki način legitimizuju nezakonite afere.

Vjerujem u princip deklarisan u Nirnbergu 1945. godine: “Individue imaju internacionalne dužnosti koje prekoračuju nacionalne obaveze poslušnosti. Prema tome, pojedinci imaju obavezu da krše i domaće zakone, da bi spriječili pojavu zločina protiv mira i čovječnosti”.

Shodno tome, uradio sam ono što sam mislio da je ispravno i započeo kampanju da ispravim ono što je pogrešno. Nije mi cilj bio da se obogatim, kao što nisam tražio da prodam američke tajne. Nisam “šurovao” ni sa jednom stranom Vladom da bih zaštitio sebe. Umjesto toga sam iznio javnosti šta sam znao, da bismo svi mogli javno da raspravljamo o onome što utiče na sve nas, i tražio sam svjetsku pravdu.

Ta moralna odluka da se izađe u javnost sa podacima o masovnoj špijunaži je svakako koštala, ali je bila ispravna, i ne žalim ni za čim.

Od tada, Vlada i obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država pokušale su od mene da naprave primjer kojim će upozoriti sve ostale koji bi mogli da progovore poput mene. Ja sam zbog toga ostao bez državljanstva i progonjen sam zbog akta političkog izražavanja. Američka vlada me je stavila na listu zabrane letenja. To je podrazumijevalo da me Hong Kong stavi van okvira svog zakona, direktnim kršenjem međunarodnog prava o azilantima. Zemlje koji bi stale iza mene i iza prava azilanata koje garantuju Ujedinjene nacije, suočile bi se sa sankcijama.

Vlada je čak preduzela i korak bez presedana i prizemljila avion predsjednika Latinske Amerike u potrazi za političkim azilantom. Ove opasne eskalacije, osim što predstavljaju prijetnju dostojanstvu Latinske Amerike, ugrožavaju i osnovna prava svakog čovjeka, pa i nacije, da živi slobodno, bez progona, i da traži i da dobije azil.

Ipak, i uprkos ovoj istorijski nesrazmjernoj agresiji, zemlje širom svijeta su mi ponudile podršku i azil. Te zemlje, uključujući Rusiju, Venecuelu, Boliviju, Nikaragvu i Ekvador, imaju moju zahvalnost i poštovanje što su bile prve koje su stale u odbranu ljudskih prava koja krše više moćni nego nemoćni. Odbijanjem da odustanu od svojih principa pred zastrašivanjem, oni su stekli poštovanje cijelog svijeta. Moja je namjera da putujem u svaku od ovih zemalja, kako bi izrazio ličnu zahvalnost njihovom narodu i liderima.

Ja sam danas objavio formalno prihvatanje svih ponuda podrške ili azila koje sam primio i koje ću dobiti u budućnosti. Sa, na primjer, davanjem azila venecuelanskog predsjednika Madura, moj status azilanta je sada formalan, i ni jedna država nema osnova da ograniči ili ometa moje pravo da taj azil koristim. Kao što smo vidjeli, neke vlade u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi su demonstrirale spremnost da budu iznad zakona, i to ponašanje je i danas prisutno. Ova protivpravna pijetnja mi onemogućava da putujem u Latinsku Ameriku i iskoristim azil koji sam tamo dobio u skladu sa našim zajedničkim pravima.

Ova spremnost moćnih država da igraju iznad zakona predstavlja prijetnju za sve nas, i ne smije im se dozvoliti da u tome uspiju. Prema tome, molim vas za pomoć pri upućivanju zahtjeva za garancije za sigurnim prolaskom kroz odgovarajuće zemlje, što bi osiguralo moj put ka Latinskoj Americi, a takođe i moje zahtjev za azilom u Rusiji danas, sve dok se ove zemlje ne saglase sa zakonom i moje legalno putovanje bude dozvoljeno. Ja ću uputiti moj zahtjev Rusiji danas, i nadam se pozitivnom ishodu.

Snouden ipak traži azil u Rusiji

Bivši saradnik CIA Edvard Snouden ipak je odlučio da zatraži politički azil od Rusije, jer mu je onemogućeno da odleti sa moskovskog aerodroma.

Snouden je to saopštio na sastanku sa predstavnicima organizacija za zaštitu ljudskih prava iza zatvorenih vrata, a izjavu je prenijela je aktivistkinja HRW.

Sastanak je održan kod terminala F "Šeremetjeva", a prisutno je bilo 13 predstavnika Hjuman rajts voča, Amnesti internešnela, Transparensi internešnela i drugih organizacija, kao i nekoliko "poznatih advokata iz Rusije".

"Trenutno mogu da prihvatim samo ponudu Rusije, jer mi nije omogućeno da putujem", prenela je Snoudenovu izjavu aktivistkinja HRW Tanja Lokšina na Tviteru.

Ona je navela da Snouden vjeruje da je u ovakvim okolnostima bezbjedan samo u Rusiji i da će zatražiti azil, uprkos tome što ga je ranije odbio, nakon uslova predsjednika Vladimira Putina da "prestane da objavljuje informacije o SAD".

Snoudenova namjera je da boravak u Rusiji bude privremen, a da on tokom njega obezbjedi "prolaz" do Južne Amerike. Pretpostavlja se da je krajnja destinacija Venecuela, a "prva stanica" Havana.

Lokšina je navela da je Snouden na sastanku rekao da vlade SAD i zemalja Zapadne Evrope krše zakon i sprečavaju ga da ode u Južnu Ameriku.

Peskov: Zahtjev za azil još nije stigao, uslovi isti

Predstavnik za štampu ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da Kremlj još nije dobio zahtjev Edvarda Snoudena za politički azil, ali da uslovi za njegovo dobijanje ostaju isti kao i do sada - da odustane od aktivnosti na štetu SAD, prenosi Itar-Tas s.

Taj uslov postavio je ranije predsjednik Rusije Vladimir Putin.Snouden je na današnjem sastanku s predstavnicima organizcija za ljudska prava to i obećao, napisala je na tviter nalogu novinarka "Njujork tajmsa" Elen Bari, pozivajući se na učesnicu sastanka Marinu Lokšinu, prenosi Ria Novosti.

- Neću preduzimati, niti planirati akcije koje nanose štetu SAD. Želim SAD dobro, citirla je Bari Snoudena.

Sastanak je počeo oko 15 časova, a završen je 45 minuta kasnije.

Ranije danas, Rojters je objavio da je Snouden poslao pismo predstavnicima organizacija za zaštitu ljudskih prava i u statusu postavljenom na Fejsbuku, naveo da zvaničnici SAD vode kampanju kako bi ga sprečili da dobije azil. Predstavnici HRW su oko 15 časova stigli na aerodrom.

Snouden je zatražio azil od više zemalja, pozitivan odgovor je dobio dosad samo od Venecuele, ali kako kažu tamošnji zvaničnici, još nije odgovorio na njihov poziv.

U odvojenom elektronskom pismu Rojtersu, Snouden je rekao da će sastanak na moskovskom međunarodnom aerodromu "Šeremetjevo" u 17 sati po moskovskom vremenu biti zatvoren za medije. Snouden je rekao da planira da se obrati medijima kasnije.

Portparolka Aerodroma "Šeremetjevo" je potvrdila da će se sastanak održati po podne ili naveče.

Juče su na Tviteru kružile glasine da će Snouden doputovati u Havanu letom kompanije Aeroflot, ali se to na kraju nije dogodilo.

Prema navodima sajta "Raša tudej", kapetan leta AFL 150 rekao je po slijetanju u Havanu da Snouden nije bio putnik na tom letu.

Do uzbune na internetu došlo je nakon što se saznalo da je avion ruske kompanije koji je poletio iz Moskve promenio rutu i da nije letio preko Skandinavije, Grenlanda, Kanade i SAD, već južnije kroz Evropu pa na Atlantski okean.

To je odmah shvaćeno kao mogućnost da je Snouden u tom avionu i da ruska posada tako želi da izbjegne prolazak kroz američki vazdušni prostor i potencijalno prizemljenje.

Kasnije je više medija javilo da je do moguće promjene rute došlo zbog lošeg vremena na Grenlandu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.