Sjećanje na holokaust

TEL AVIV - Na prodoran zvuk sirena širom Izraela, tačno u deset sati po lokalnom vremenu, radnici, studenti, učenici, putnici, stali su na dva minuta u tišini povodom Dana sjećanja na holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja.

Vozila su stala na putevima i vozači su izašli da pognutih glava odaju poštu žrtvama. Pješaci su zastali u hodu, a nastava u školama je na dva minuta prekinuta. Život u zemlji kao da je stao u tim trenucima, prenijele su agencije.

Poslije toga počele su mnogobrojne ceremonije, najprije u Muzeju holokausta "Jad Vašem" na Trgu Varšavskog geta, u prisustvu predsjednika Izraela Šimona Peresa i premijera Benjamina Netanijahua.

U Knesetu je bila održana ceremonija nazvana "Svaka osoba ima ime", takođe u prisustvu izraelskih lidera, kada su se čitala imena žrtava.

Omladina iz Izraela i iz cijelog svijeta učestvovala je juče popodne u takozvanom Maršu živih u Poljskoj.

Obilježavanje Dana holokausta započelo je preksinoć u Jad Vašemu kada su Peres i Netanijahu pozvali svijet da nauči lekcije iz holokausta i zaustavi Iran u nastojanju da razvije nuklearno oružje.

- Iranski režim radi otvoreno i odlučno ka našem uništenju i djeluje grozničavo da razvije nuklearno oružje da postigne taj cilj - kazao je Netanijahu.

Peres, koji je rodom iz Poljske, ispričao je priču o stradanju svoje familije u rukama nacista u Drugom svjetskom ratu.

Nobelovac Peres (88) je govoreći pred stotinama preživjelih u holokaustu, njihovim porodicama, izraelskim liderima i diplomatama, povezao nacistički genocid sa nastojanjima Irana da napravi atomsku bombu i ponovljenim pozivima iranskog predsjednika na uništenje Izraela.

On je rekao da čovječanstvo mora naučiti lekcije iz holokausta i suočiti se s egzistencijalnim prijetnjama prije nego što bude isuviše kasno.

U toj zemlji, koja je nastala tri godine poslije kraja Drugog svjetskog rata, danas živi manje od 200.000 preživjelih u holokaustu.

Na prekjučerašnjoj ceremoniji šestoro preživjelih je upalilo šest baklji, svaku za po jedan milion ubijenih Jevreja.

Tokom ovog najtužnijeg dana u jevrejskom kalendaru juče su svi restorani i mjesta za zabavu bili zatvoreni.

- Iran jeste prijetnja, ali ta zemlja ne može da stvori drugi Aušvic. Ja ne upoređujem ništa sa holokaustom - izjavio je nobelovac Eli Vizel u intervjuu za izraelski časopis "Globes".

Vizel je preživio logor smrti Aušvic - simbol katastrofe bez presedana, i Buhenvald, podsjećaju izraelski mediji.

Na molbu da komentariše činjenicu da se holokaust u novije vrijeme često koristi za poređenje, Vizel je rekao da mu se to ne sviđa.

- Neprihvatljivo je i nemoguće praviti poređenja s holokaustom. Na primjer, postoje "haredim" (ultraortodoksni Jevreji) koji stavljaju žutu zvijezdu djeci tokom protesta - i to u Izraelu od svih mjesta. Dokle smo to stigli - upitao je Vizel.

Osvrćući se na činjenicu da je Njemačka kajanje zbog holokausta pretvorila u dio svog identiteta, Vizel je rekao da se protivi proglašenju kolektivne kazne i da su samo počinioci zločina krivi, kao i da se ne plaši za sudbinu sjećanja na masovno ubijanje Jevreja.

On je dodao da ga nijedno ekstremno kršenje ljudskih prava u novijoj istoriji ne podsjeća na holokaust.

- Samo je Aušvic bio Aušvic. Išao sam u Jugoslaviju kada su novinari rekli da holokaust tamo počinje. Tamo je bilo genocida, ali ne Aušvica - kazao je Vizel, kojem je 2007. godine tadašnji izraelski premijer Ehud Olmert nudio da postane predsjednik Izraela.

Svjedok se postaje slušanjem

- Kada sam počeo da predajem na univerzitetu, prije 40 godina, bilo je malo kurseva o toj temi. Situacija je sada drugačija. Nikada nisam mislio da će biti toliko predmeta koji se odnose na holokaust u tako mnogo zemalja. Nikada nije bilo tako mnogo konferencija i tako mnogo knjiga štampanih o tome. Svako ko sluša svjedoka koji je iskusio holokaust postaje sam svjedok - rekao je nobelovac Eli Vizel.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.