Saveznici spremaju novu taktiku u Avganistanu

O tome kako podeliti i suprotstaviti "tvrde" i "umerene" talibane već razmišljaju vojni komandanti i političari zapadnih zemalja, čiji su vojnici sedmu godinu zaglibljeni u avganistanskom ratu

KABUL - U nastojanju da slome otpor ojačalih talibanskih pobunjenika, savezničke snage u Avganistanu počinju da pribjegavaju drevnoj taktici "zavadi pa vladaj". O tome kako podijeliti i suprotstaviti "tvrde" i "umjerene" talibane već razmišljaju vojni komandanti i političari zapadnih zemalja, čiji su vojnici sedmu godinu zaglibljeni u avganistanskom ratu, kojem se ne nazire kraj. Ta taktika je po volji i avganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiju, čiji prijesto ljuljaju bijes talibana i gnjev osiromašenog naroda. Nedavno formirani Evropski savjet za spoljnu politiku (ECFR) razmatrao je modalitete primjene moguće nove taktike, iako pristup "zavadi pa vladaj", u slučaju talibana, zbog jake plemenske solidarnosti, prati skepticizam Amerikanaca. - Privlačenje dijela pobunjenika moglo bi da se ostvari novcem koji bi se isplaćivao u ratama, jer je to način da se obezbijedi njihovo trajno poštovanje vlasti, "recept" je ECFR-ovog analitičar Danijela Korskog. - Savezničkoj koaliciji bi onda (pošto pare naprave razdor) ostalo da održava sistem "zavadi pa vladaj", u kojem bi nepokolebljivi pobunjenici gledali kako njihovi dojučerašnji saborci uživaju u finansijskim i drugim privilegijama - stoji u dokumentu koji je pripremio Korski. Privilegije bi mogle da uključuju i davanja lokalnim zajednicama - u kojima se nađu kooperativni lideri - za izgradnju bolnica, škola i drugih objekata, kaže Korski, koji je predložio EU da spremi najmanje 50 miliona evra za pilot projekat nove taktike u Avganistanu. ECFR je obrazovan lani, radi analize spoljne politike EU, a njegovi kopredsjednici su bivši šef njemačke diplomatije Jozef Fišer i nekadašnji predsjednik Finske Marti Ahtisari. Prijedlog ECFR-a dolazi u vrijeme kada Zapad užurbano preispituje strategiju u Avganistanu, koju odlikuje nedostatak koordinacije između NATO-a, vlasti u Kabulu i specijalizovanih stranih agencija. Osim toga, u NATO-u, koji predvodi 42 hiljade stranih vojnika, nema jedinstva kad je riječ o daljem djelovanju protiv talibana. Različita viđenja imaju čak i SAD i Velika Britanija, zemlje sa najviše vojnika u ISAF-u. Ministar odbrane SAD Robert Gejts izrazio je nezadovoljstvo dejstvom NATO-a na jugoistoku Avganistana, gdje je najteža situacija, ističući da vojnici nekih evropskih država nisu pripremljeni za obračun s talibanima. Njegovu izjavu oštro su demantovali generalni sekretar NATO-a, Jap Hop de Shefer i London, koji je i pohvalio svoje vojnike u Avganistanu. Potvrda "varničenja" među saveznicima je i odluka SAD da u Avganistan uputi još 3.200 svojih marinaca, koja je uslijedila pošto su saveznici ostali gluvi na apel Pentagona da omasove svoje kontingente. Sa ovim pojačanjem, SAD će u Avganistanu imati oko 30 hiljada vojnika, od kojih su polovina u ISAF-u, kojima komanduje NATO, dok su ostali angažovani u antiterorističkim operacijama i traganju za pripadnicima "Al-Kaide", sve prisutnije u toj zemlji. Rajs: Podijeliti teret borbi Američki državni sekretar Kondoliza Rajs izjavila je juče da samo mali broj članica NATO-a ima svoje vojnike u najopasnijim oblastima u Avganistanu i od saveznika je zatražila da zajednički nose teret borbi. Rajsova, koja je na putu za London gdje će sa liderima Velike Britanije razgovarati o strategiji u Avganistanu, istakla je da treba da imenovati predstavnika za koordinaciju misije NATO-a. - Istina je, i to nije tajna, da određeni saveznici imaju vojnike u mnogo opasnijim dijelovima Avganistana. Vjerujemo da se unutar cijele Alijanse treba podijeliti teret- istakla je Rajsova, naglašavajući da ne želi da umanji doprinos saveznika. Neke od zemalja članica NATO-a izložene su javnim kritikama Vašingtona, jer ne pristaju da upute svoje snage u opasnije oblasti na jugu Avganistana, gdje bi se borili protiv talibana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.