SAD: Prva predsjednička debata 29. septembra

VAŠINGTON - Sada kada su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Država je utorak, 29. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.

Republikanski predsjednik Donald Tramp i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Džo Bajden, proveli su nedjelju nakon svojih konvencija iznoseći svoje argumente u nekim državama SAD koje su ključne za pobjedu na izborima - Viskonsinu, Pensilvaniji i Sjevernoj Karolini, prenosi Glas Amerike.

"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Dženifer Merčija, profesorka komunikacija na Teksaškom A&M univerzitetu i dodala da su oba kandidata borci.

Merčija kaže da najave Trampovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016, kao "kontraudarac".

"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016,", rekla je Merčija, dodajući da istorija Bajdenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.

"Ono što smo vidjeli 2012. u njegovoj potpredsjedničko debati je bilo slično, mislim, Trampovom stilu. Bajden je na neki način malo ismijljvao svoje oponente. Smijao im se (Polu Rajanu), znate, na nekin način u lice", rekla je Merčija.

Ona kaže da ne misli da će Bajden ići u ekstrem kao što Tramp to radi u smislu ismijljvanja svojih protivnika ili preteći im, ali smatra da je on sposoban da drži svoju poziciju i ne dozvoli sebi da bude zastrašen".

Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.

"Ono što je to zapravo jeste zajednička konferencija za štampu koju dijele. Znate, konferencija za štampu sa kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je Džon Koč, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.

Koč je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja umjesto moderator i posmatranje kandidata kako se nose sa temom.

Godine 2016, procijenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trampa i demokratske kandidatkinje Hilari Klinton. Visoko interesovanje za izbore 2020. moglo bi da postavi novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je pod znakom pitanja.

"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identifikuju sa kandidatom s kojim se već identifikuju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", rekao je Koč.

On je dodao da nema puno dokaza da same po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.