Foto: Ruski špijuni dobili dozvolu za ubijanje
LONDON - Ruska tajna služba dala je ranije dozvolu za "eliminaciju" osoba koje žive u inostranstvu, a za koje je procijenjeno da su neprijatelji države i naređeno je formiranje specijalnih jedinica za vršenje tih operacija, navodi se u dokumentu proslijeđenom britanskom "Dejli telegrafu".
Prema pisanju lista, direktiva je usmjerena na EU i zapadnu Evropu i sve ukazuje na to da je potpisao prvi zamjenik direktora protivterorističkog ogranka Federalne obavještajne službe (FSB) potpukovnik Nečajev.
Dokument je datiran na 19. mart - četiri godine prije ubistva bivšeg agenta KGB Aleksandra Litvinjenka u Londonu. U dokumentu je 1. maj 2004. godine određen kao preliminarni rok za početak formiranja novih jedinica.
List navodi da je dokument bio i u posjedu komande Skotland jarda za borbu protiv terorizma a koji je zadužen za istragu Litvinjenkovog slučaja.
Dokument, koji je procurio u javnost, nosi naziv "Tajna dokumentacija. Samo za internu upotrebu. Ne kopirati" i sve ukazuje na to da je dio zakona o "odbijanju ekstremističkih aktivnosti" usvojenom osam mjeseci prije izrade dokumenta. U zakonu se ne pominje upotreba sile.
Litvinjenko je služio u kontraobavještajnim službama KGB-a, a od 1997. godine u Odjeljenju analize kriminalističkih organizacija. Povjerena mu je istraga o atentatu na Borisa Berezovskog 1994. godine, bliskog saradnika bivšeg predsjednika Rusije Borisa Jeljcina.
Litvinjenku je bilo jasno šta se događa i javno je kritikovao vođstvo Federalne službe bezbjednosti (bivši KGB) izjavivši da iza pokušaja atentata stoji upravo ta tajna služba čiji je donedavni šef Vladimir Putin namjeravao da postane novi vlastodržac.
Prema tvrdnjama krugova oko Litvinjenka, Putin je to namjeravao postići eliminisanjem uticajnih Rusa i izazivanjem ratnog stanja.
Litvinjenko se krajem 2006. naglo razbolio. Umro je tri sedmice kasnije, vjerovatno otrovan radioaktivnim izotopom polonijem 210, koji mu je ubačen u čaj.
Mediji su smatrali da je u njegovu smrt direktno upleten Kremlj, čime su ranije Litvinjenkove optužbe bile opravdane.
Njegov slučaj je bio povezan sa ostalim disidentskim likvidacijama, naročito onom novinarke Ane Politkovske koja je kritički pisala o ratu u Čečeniji.
Pokrenuta je obimna istraga koja je britanske agente dovela u Moskvu, ali tamo nisu naišli na saradnju. Nije im bilo dopušteno da razgovaraju s glavnim osumnjičenim Andrejem Lugovojem, koji je i sam završio u bolnici zbog radijacije.
Za iduću sedmicu je zakazano ročište na kojem treba da bude utvrđeno da li će biti pokretana istraga o Litvinjenkovoj smrti pošto ruska vlada insistira da glavni osumnjičeni Andrej Lugovoj nikada neće biti isporučen u Veliku Britaniju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.