Ruski prijedlozi za bolje odnose

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ruski prijedlozi za bolje odnose

MOSKVA - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev iznijeće u subotu na zasjedanju Savjeta Rusija - NATO na najvišem nivou u Lisabonu prijedloge Moskve za razvoj odnosa sa zapadnom vojnom Alijansom, među kojima i ruske inicijative o saradnji u oblasti protivraketne odbrane, najavio je u petak pomoćnik ruskog lidera Sergej Prihodko, prenijele su agencije.

Ne precizirajući kakve će konkretno inicijative o protivraketnoj odbrani Medvedev iznijeti, Prihodko je nagovijestio da će one biti prijedlog za razmišljanje i saradnju i dodao da će ruski predsjednik konkretnije tu ideju iznijeti u svom izlaganju.

On je istovremeno ocijenio da bi zajednička taktička protivraketna odbrana Rusije i NATO-a mogla biti formirana u srednjoročnoj perspektivi, dodajući da njeno realizovanje zavisi samo od političke volje koju Moskva ima, prenijela je agencija RIA Novosti.

Pres-služba Kremlja saopštila je da Moskva očekuje da će zasjedanje "označiti novu etapu u odnosima Rusije i NATO-a i jasno naznačiti spremnost za kretanje ka strateškom uzajamno korisnom partnerstvu u reagovanju na savremene bezbjednosne izazove".

Turska je sa svoje strane pridobila podršku jednog broja NATO zemalja da se u dokumentu o postavljanju raketnog štita Alijanse u Evropi konkretno ne pominje nijedna zemlja kao prijetnja NATO-u, javila je državna novinska agencija Anadolija.

Prema planovima Vašingtona, dio raketnog štita NATO-a trebalo bi da bude instaliran na turskoj teritoriji. Ankara još nije donijela konačnu odluku o učešću u tom projektu, ali smatra da u tom planu ne treba pominjati nijednu zemlju kao prijetnju Alijansi.

To je, očigledno, odgovor na tvrdnje Vašingtona da je Iran najveća prijetnja NATO saveznicima pošto, navodno, radi na proizvodnji nuklearnog oružja.

NATO bi na dvodnevnom samitu, između ostalog, trebalo da postigne saglasnost o postavljanju raketnog štita.

U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen ponovio je uoči samita da je povlačenje stranih vojnika iz Avganistana do kraja 2014. realna mogućnost i pružio uvjeravanje da su "saveznici spremni da ostanu angažovani onoliko koliko je to potrebno".

Predsjednik SAD Barak Obama je u izjavi portugalskom dnevniku "Publiko" obećao da Avganistan neće biti napušten poslije povlačenja snaga 2014. godine i ocijenio da će NATO, kao i SAD, moći da izgradi trajno partnerstvo sa Avganistanom.

Britanski dnevnik "Gardijan", međutim, piše da bi samit NATO mogao i da propadne, i to zbog neslaganja koje postoji između Njemačke i Francuske u vezi s tim koliko snažno bi NATO trebalo da se zalaže za nuklearno razoružanje.

Nijemci, posebno ministar spoljnih poslova Gido Vestervele, kako piše "Gardijan", želi da se iz Evrope skloni preostalih 200 američkih nuklearnih bojevih glava, a tome se protive Francuzi.

"Gardijan", međutim, zaključuje da bi njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je po tom pitanju mnogo manje oštra od šefa diplomatije, mogla da preskoči Vestervelea i dogovori se s francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem.

Istovremeno, NATO razmišlja o preseljenju Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi (SHAPE) iz belgijskog grada Mons, ukazuje jedan zvanični dokument Alijanse, koji je u petak prenijela belgijska štampa.

Dokument NATO ukazuje da je Alijansa sprovela istraživanje o mogućnostima preseljenja i razmišlja se o nekoliko mogućih lokacija, među kojima je kao najvjerovatnija naveden njemački grad Rajndhalen, čiji je položaj veoma zgodan za Savez i koji, za razliku od Monsa, ima aerodrom u blizini.

Na razmišljanje o preseljenju NATO navodi da su pomislili zbog nekoliko stvari, među kojima su finansijski problemi i starost objekata koji više ne odgovaraju bezbjednosnim standardima.

Preseljenje štaba iz Monsa, koji je ovdje smješten od 1959. godine, predstavljalo bi ozbiljan finansijski udarac za ovaj belgijski grad jer je u ovoj instituciji NATO zaposleno oko 1.500 ljudi, a indirektno za SHAPE radi čak 10.000 ljudi.

Šef obavještajne službe Portugalije Žorž Silva Karvaljo podnio je ostavku u petak uoči održavanja samita NATO.

Uzrok ostavke je smanjenje budžetskih rashoda za vojsku, javili su mediji.

Portugalski ministar odbrane Avgusto Santos Silva je izjavio da ostavka Karvalja neće ugroziti bezbjednost 28 lidera zemalja učesnica samita NATO.

Predsjednik Rumunije Trajan Basesku je izjavio da NATO i Rusija treba da sarađuju i suočavaju se sa zajedničkim prijetnjama koje stižu od drugih zemalja, ali je isključio mogućnost da se ruski dijelovi antiraketnog štita postave na teritoriji njegove zemlje.

U intervjuu državnoj televizijskoj stanici TVR1, uoči odlaska u Lisabon, Basesku je izjavio da podržava ideju o izgradnji zajedničkog antibalističkog štita NATO - Rusija i da alijansa i Moskva treba da sarađuju, prenijela je novinska agencija Ađerpres.

Delegacija BiH

Delegacija BiH na samitu NATO-a u Lisabonu, koju predvodi predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović, učestvovaće u subotu u debati o Avganistanu, javio je izvještač Srne iz Lisabona.

Radmanović će govoriti u dijelu debate u kojoj učestvuju zemlje partneri NATO-a u misiji ISAF u Avganistanu.

Delegaciju BiH čine ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, ministar odbrane Selmo Cikotić i zamjenik ministra inostranih poslova Ana Trišić-Babić, koja je i koordinator za odnose sa NATO-om.

Očekuje se da će u subotu biti održan i sastanak članica Adriatik grupe (A5), koja okuplja Albaniju, Hrvatsku, Makedoniju, BiH i Crnu Goru, dok Srbija ima status posmatrača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.