Foto: Razdor između Baraka Obame i Džoa Bajdena zbog krize
VAŠINGTON - Barak Obama se zbog različitih stavova o finansijskoj krizi javno obrušio na svog potpredsjedničkog kandidata Džoa Bajdena, koji zabavlja američku javnost s "biserima" dostojnim Džordža Buša.
Povod za Obaminu kritiku svog senatorskog kolege, izbornog partnera i ustavnog nasljednika za slučaj za dođe u Bijelu kuću jesu Bajdenovi stavovi o finansijskim injekcijama federalne vlade za posrnule američke investicione i hipotekarne banke, odnosno osiguravajuće kuće, a kojima se pokušava spriječiti najgora ekonomska kriza od vremena Velike depresije.
Obama je prekjuče za TV-kuću NBC morao odgovarati na pitanje zašto kritikuje svog republikanskog suparnika Džona Mekejna zbog suprotstavljanja planu konsolidacije osiguravajuće kuće AIG nakon što se istom planu suprotstavio Bajden.
Bajden je svoje protivljenje planu spasavanja AIG iznio u prošli utorak, dok se u međuvremenu Obama složio s Bušovom administracijom kako su milijarde dolara poreznih obveznika utrošenih na spas AIG mala cijena u poređenju s kolapsom cjelokupne američke privrede koje bi izazvao nagli nestanak te kompanije s američke poslovne scene.
- Mislim da je Džo u toj situaciji trebao čekati prije nego što iskaže svoje mišljenje - rekao je Obama odgovarajući na pitanje voditelja o svom partneru.
Ovo, inače, nije prvi slučaj da Obama udara u klin, a Bajden u ploču. Nešto ranije je Bajden kritikovao Obamin izborni spot u kome se Mekejn izvrgava ruglu zbog izjave kako ne koristi računar. Bajden je rekao kako je taj spot "užasan", te ga, da je predsjednički kandidat, nikada ne bi koristio.
Ta je izjava uslijedila nakon što je Mekejnov štab javnost podsjetio da Mekejn zbog mučenja pretrpljenih u vijetnamskom zatvoru ne može u potpunosti koristiti desnu ruku, odnosno da već decenijama ima problema s kucanjem.
- Kada je došlo do Crnog četvrtka i velikog kolapsa berze 1929. godine, predsjednik Ruzvelt se obratio javnosti preko televizije - rekao je nedavno Džo Bajden, misleći na jednog od velikana 20. vijeka kojega mnogi smatraju odgovornim za to što su SAD postale svjetska supersila. Američki novinari su odmah primijetili kako se Ruzvelt 1929. godine nije uopšte mogao nikome obratiti preko televizije, jer je njen koncept bio u eksperimentalnoj fazi, odnosno uopšte nisu postojale javne TV-mreže. Pored toga, u vrijeme znamenitog Crnog četvrtka na Vol Stritu Ruzvelt uopšte nije bio predsjednik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.