Rat i vještačka inteligencija: Šta je Palantir dao Ukrajini

Rat je oduvijek podsticao inovacije – od luka i strijele do interneta. Sukob u Ukrajini, iako još uvijek nije određen samom vještačkom inteligencijom, poprima obrise "laboratorije" u kojoj vodeće sile i kompanije u oblasti VI mogu stalno da obučavaju i testiraju sisteme u širokom spektru funkcija i primjena.

Vojni analitičar Vlade Radulović rekao je za Internet portal RTS-a da nema dileme da je rat u Ukrajini prvi sukob u kojem se veštačka inteligencija sistematski primjenjuje širom tzv. "kill chain-a".

"U svim fazama – od izviđanja, prikupljanja i objedinjavanja obavještajnih podataka, preko analize, izbora, dodjeljivanja ciljeva i navođenja ubojnih sredstava, odnosno upotrebe 'dronova-kamikaza' i lutajuće municije, do sajber-prostora i logistike", navodi Radulović.

U nekim skorašnjim sukobima, takođe se beleži primjena veštačke inteligencije, ali samo u pojedinim segmentima – najbolji primjer za to je izraelsko "Jevanđelje", dodaje Radulović.

U pogledu konkretne upotrebe, iako postoje sistemi koji nisu poznati javnosti i čija se upotreba skriva iz razumljivih razloga, Radulović je izdvojio nekoliko sistema.

Kompjuterski "vid" na bojištu

Najpre, vojnici koriste ukrajinsku digitalnu platformu "Delta" i sistem "Osvetnici", koji su namjenjeni poboljšanju situacione svijesti i upravljanju bojištem.

"Informacije su u realnom vremenu dostupne na pametnim telefonima, tabletima ili laptopovima vojnika, dok sistem Osvetnici, koji se oslanja na tzv. kompjuterski vid, za svega 2,2 sekunde prepoznaje i vrši klasifikaciju 70 odsto neprijateljskih vozila i opreme na snimcima dobijenih sa dronova, bespilotnih letelica ili kamera", navodi Radulović.

Podaci iz dronova za artiljeriju

Radulović dodaje softver "Kropiva" za obavještajno mapiranje i artiljeriju, koji koristi informacije dobijene iz bespilotnih letelica i drugih izvora.

Na taj način, objašnjava, taktičke jedinice raspoređene na terenu kontinuirano ažuriraju podatke (ucrtavanje svojih i neprijateljskih položaja) na tabletima i prenosnim računarima.

Sličnu namenu, kaže, imaju i druga ukrajinska softverska rješenja, poput "GIS Arta" i sistema za izviđanje i koordinaciju na bojnom polju "ComBat Vision".

Sistem "Gotam" (Gotham/AIP), navodi Radulović, koristi se za integrisanje i kombinovanje podataka dobijenih putem satelitskih snimaka, od dronova, radara, senzora i drugih izvora za algoritamsko prepoznavanje i prioritizaciju ciljeva.

"Rojevi dronova" nemogući bez VI

Bez veštačke inteligencije, gotovo je nemoguće upotrebljavati "rojeve dronova", čiji moduli VI međusobno komuniciraju i koordiniraju prilaz zoni djelovanja, nakon čega vrše izbor i dodjeljivanje ciljeva na koje će izvršiti udar.

Zatim, tu su i "Clearview AI" koji služi za identifikaciju poginulih i zarobljenih, kao i dobro poznata mreža satelita "Starlink", koja se javlja kao ključni "taktički internet" na terenu (uz ograničenja u radu samo unutar ukrajinske teritorije).

Ruska i ukrajinska VI – ko je u prednosti

Radulović kaže da je Ukrajina tokom rata pokazala izuzetnu sposobnost da komercijalne tehnologije (dronovi, softver za analizu satelitskih slika, komunikacione aplikacije) brzo integriše u vojne sisteme.

Takođe, kod Ukrajinaca se beleži i česta upotreba savremenih tehnologija "na licu mjesta" (field-tested AI), što omogućava fleksibilnost i brzu adaptaciju jedinica, kaže Radulović.

Rusija sa druge strane, dodaje analitičar, ima veći industrijski kapacitet za razvoj platformi baziranih na veštačkoj inteligenciji, budući da je razvijala vojne algoritme i autonomne sisteme dugo prije rata.

Međutim, napominje da Rusiju za razliku od Ukrajine karakterišu velika centralizovanost vojnog sistema i složena birokratija, što usporava brzu primenu novih rješenja na bojištu, zbog čega je i manja fleksibilnost u prilagođavanju komercijalnih ili startap tehnologija.

"Trenutno, sistemi podržani VI u ruskoj vojsci zastupljeni su najčešće u segmentu artiljerije, bespilotnih letelica i dronova, PVO sistema i robotizovanih platformi", navodi Radulović.

Šta "Palantir" radi u Ukrajini

Kompanija "Palantir", poznata po saradnji sa američkim obavještajnim agencijama i vojskom u projektima masovnog nadzora i analize podataka, jedan je od ključnih partnera ukrajinske vojske, sa svojim "Gotam" (Gotham) sistemom i njegovim "AI powered kill chain-om".

Izvršni direktor kompanije Aleks Karp bio je prvi lider neke velike zapadne kompanije koji se sreo sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim posle ruskog napada.

Njihov softverski sistem "Gotam", navodi Radulović, omogućava prikupljanje i analizu satelitskih snimaka, podataka dobijenih od dronova, bespilotnih letelica i izvještaja sa terena, dok "AI-powered kill chain" skraćuje vrijeme između otkrivanja i uništavanja ciljeva sa nekoliko sati ili dana na svega nekoliko minuta.

"Uz platformu Meta Constellation, Ukrajina je dobila i automatizovanu analizu satelitskih snimaka u realnom vremenu, što joj omogućava efikasno praćenje kretanja ruskih trupa na terenu. Palantirovi algoritmi i Data Fusion povezuju dronove i artiljeriju, uključujući i sisteme Himars, čime unapređujući preciznost udara", dodaje Radulović.

Nova uloga privatnih korporacija

"Palantir" nije jedina velika tehnološka kompanija koja je aktivna u Ukrajini. Giganti poput "Majkrosofta", "Amazona", "Gugla" i "Starlink" rade na sajber bezbjednosti, migraciji kritičnih državnih podataka u klaudu, očuvanju komunikacione povezanosti u zemlji, održavanju stabilne internet veze čak i u uslovima potpuno razorene infrastrukture, uloživši stotine miliona dolara.

Radulović je saglasan da to pokazuje novu ulogu privatnih korporacija u međunarodnoj bezbjednosti, gdje one postaju aktivni akteri.

"Za razliku od nekog tradicionalnog, konzervativnog pristupa, gdje su države nosioci sistema odbrane i bezbjednosti, danas tehnološki giganti, zauzimaju sve značajniju, možda čak i presudnu ulogu u zaštiti infrastrukture, komunikacija i digitalnog suvereniteta jedne zemlje", ističe analitičar.

Međutim, prema njegovoj ocjeni, to postavlja nova pitanja o odgovornosti i uticaju ovih korporacija u ratu, odnosno da li one djeluju kao nezavisni partneri ili su produžena ruka neke državne politike, kao i gdje su granice legitimnosti njihovog prisustva u sferi bezbjednosti.

"Naša velika misija je da Ukrajinu pretvorimo u svjetsku laboratoriju"

Nekadašnji ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov rekao je 2022. godine da je "naša velika misija da Ukrajinu pretvorimo u svjetsku laboratoriju".

Prema Radulovićevim riječima, nije sporna činjenica da je rat u Ukrajini doprinio da ona postane "poligon" za razvoj i testiranje novih dostignuća u domenu odbrane, ali su se takve najave i odluke reflektovale kroz najmanje tri nivoa.

Prvo kroz institucionalni nivo, stvaranjem vladinih platformi i svojevrsnih inkubatora koji okupljaju startap kompanije, inovatore i pronalazače. Na industrijskom nivou, dodaje, došlo je do osnivanja stotina firmi i pokretanja masovne proizvodnje dronova za jednokratnu upotrebu kao i FPV dronova. Na kraju, ocenjuje Radulović, praktična prednost sukoba je izuzetno značajna, jer na osnovu dobijenih rezultata tokom eksploatacije u realnim borbenim uslovima dolazi od otklanjanja manjkavosti i unapređenja budućih sistema.

Ko je odgovoran kada VI odlučuje o napadu

Sagovornik RTS-a osvrnuo se i na pitanje uticaja VI u donošenju operativnih odluka, odnosno pitanje: ko je odgovoran kada sistem baziran na VI donose odluke o napadu ili izboru ciljeva – čovek, programer ili sama mašina.

Vojna etika, dodaje, tradicionalno naglašava da ljudi moraju kontrolisati i donositi konačnu odluku, naročito ukoliko ona podrazumjeva lišavanje života lica ili grupe lica sa protivničke strane.

Sistemi VI donose odluke bazirane na algoritmima i podacima, bez empatije ili procjene ljudskih patnji. "To može rezultirati dezinhumanizovanim izborima i 'efikasnošću' koja zanemaruje civilne žrtve”, ukazuje Radulović.

"Takođe, VI može koristiti prediktivnu analizu za identifikaciju 'vjerovatnih' meta, što povlači sa sobom potencijalno kršenja principa pretpostavke nevinosti i nepotrebnog stradanja civila", kaže analitičar.

Frontalni napadi dobijaju novu dimenziju

Što se tiče budućeg razvoja i primene VI u oružanim snagama, Radulović ukazuje da su iskustva iz Ukrajine već sada dragocjena, pošto su obe strane pokazale kako VI može značajno povećati efikasnost malih jedinica i artiljerije.

"Digitalna dominacija na bojištu tako može uspješno nadomjestiti brojčanu nadmoć protivnika, dok će VI biti ključni element i u hibridnim operacijama, omogućavajući bržu identifikaciju meta i predviđanje neprijateljskih poteza", kaže analitičar.

Uz to, dodaje, VI će biti ključna u analizanju obimnih podataka sa bojišta i predlaganju najoptimalnijih rješenja u realnom vremenu, što ne znači da će ljudi biti izostavljeni, već da će odluke biti bazirane na algoritamskim modelima rizika i predikcije.

"Otuda stari koncepti frontalnih napada i klasičnih masovnih armija dobijaju novu dimenziju", zaključuje Radulović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.