Putin Obami: Štitimo svoje interese

Vašington/Moskva - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je predsjedniku SAD Baraku Obami da u slučaju širenja nasilja u Ukrajini Rusija zadržava pravo da zaštiti svoje interese.

Kako je saopštila pres služba Kremlja, Putin i Obama su u telefonskom razgovoru razmatrali pojedinosti o "različitim aspektima vanredne situacije u Ukrajini", prenijela je agencija Itar tass.

Ruski predsjednik naglasio je da u slučaju širenja nasilja u istočnim regionaima Ukrajine i Krima, Rusija zadržava pravo da štiti svoje interese i tamošnje stanovništvo.

Putin je naglasio da postoje stvarne prijetnje za život i zdravlje građana Rusije i sunarodnika koji se nalaze na teritoriji Ukrajine.

Kao odgovor na zabrinutost Obame zbog moguće upotrebe ruskih oružanih snaga u Ukrajini, Putin je skrenuo pažnju na provokacije i prestupe ultranacionalista, ohrabrenih od sadašnjih vlasti u Kijevu.

U saopštenju se navodi da je telefonski razgovor inicirao američki predsjednik.

Ruski senatori su jednoglasno izglasali da se pošalju jedinice ruske vojske na Krim, "kako bi se obezbjedio mir i stabilnost u regionu".

Putin je rekao u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Kimunom da u slučaju eskalacije nasilja u ophođenju prema stanovništvu ruskog govornog područja u Ukrajini, Rusija ne može da ostane po strani.

Kako prenosi pres služba Kremlja, Putin je kazao da će Rusija preduzeti neophodne mjere u okvirima međunarodnog prava, javila je agencija Itar tas.

Ruski predsjednik i generalni sekretar UN naglasili su tokom razgovora potrebu da se spreči dalja eskalacija krize u Ukrajini.

SB raspravlja o Ukrajini

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija večeras je, poslije zatvorene, počeo i otvorenu sednicu posvećenu rastućoj krizi u Ukrajini.

Nakon sastanka SB UN iza zatvorenih vrata, članice su se saglasile da održe otvoreni sastanak uz televizijski prenos, uprkos primjedbama stalnog člana Rusije, prenio je AP.

Ukrajina je, podsjeća AP, optužila Rusiju za "vojnu invaziju i okupaciju" strateških mjesta na poluostrvu Krimu.

Ukrajina je od ostale četiri stalne članice SB UN - SAD, Britanije, Francuske i Kine, zatražila pomoć za prestanak "ruske agresije", prenijela je američka agencija.

Ruski parlament je ranije danas odobrio predsjedniku Vladimiru Putinu da može da koristi rusku vojsku u zaštiti ruskih interesa u Ukrajini.

Ambasador Ukrajine u UN Juris Sergejev rekao je da je Rusija odbila prijedlog Ukrajine da se odmah održe bilateralne konsultacije, prenio je AP.

Da li SAD i EU išta mogu da urade

Uprkos otvorenim upozorenjima Moskvi, predsjednik SAD Barak Obama i lideri EU imaju, zapravo, vrlo malo mogućnosti da uzvrate na vojnu intervenciju u Ukrajini.

Ovo je ocijena agencije Asošiejted pres u večerašnjoj analizi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada je zanemario nekoliko izričitih američkih pretnji, među kojima je odustajanje Obame od učešća na međunarodnom samitu u Rusiji ovog ljeta i obustavljanje trgovinskih pregovora koje je tražila Moskva.

AP ukazuje da Ukrajina nije stalna članica NATO pakta, i da zato SAD i zemlje Evropske unije nemaju obavezu da joj priteknu u pomoć da se odbrani. Isto tako, šira međunarodna akcija kroz Ujedinjene nacije gotovo je nemoguća, s obzirom da Rusija kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN ima pravo veta.

"Iz SAD i drugih zemalja NATO čule su se teške riječi. Ali to su sve prazne prijetnje. Zaista se tu ne može mnogo učiniti u smislu uticaja na situaciju", rekao je Kijer Gajls, stručnjak za ruska vojna pitanja iz londonske tink-tenk organizacije Čatam haus.

Kao da želi da podvuče ovu poentu, Putin je danas zatražio i dobio odobrenje od gornjeg doma ruskog parlementa da koristi rusku vojsku ne samo u proruskoj autonomnoj regiji Krim, već širom Ukrajine, piše Asošiejted pres i dodaje da se sve to dešava samo dan pošto je Obama upozorio da bi svako kršenje "suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine bilo duboko destabilizujuće".

Današnjoj odluci ruskog parlamenta prethodila su tri mjeseca političkih previranja u Ukrajini koja su nastala zbog odbijanja predsjednika te države Viktora Janukoviča da potpiše sporazum sa Evropskom unijom o partnerstvu - zarad očuvanja istorijskih veza sa Moskvom, piše AP, podsećajući da je Janukovič prošle sedmice pobjegao iz Kijeva i da je sada u Rusiji.

Kako agencija ocijenjuje, Putinovi potezi će zasigurno produbiti tenzije u njegovom ionako zategnutom odnosu sa Barakom Obamom, koji nastoji da ubijedi ruskog lidera da promeni stav u pogledu brojnih pitanja.

Americi će biti teško da kazni Rusiju zbog Ukrajine i drugih stvari zato što je Bijeloj kući neophodna saradnja Kremlja kako bi se zaustavio građanski rat u Siriji, izdejstvovao sporazum sa Iranom o nuklearnom programu te zemlje, i kako bi SAD mogle da izvedu iz Avganistana svoje vojnike i vojnu opremu preko ruske teritorije.

"Suočavamo se sa teškim izborom - da kaznimo Rusiju i da time praktično kaznimo sami sebe", rekao je Endrju Kačins, direktor ruskog programa pri vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

Obama se ranije koristio izmjenama planova svojih putovanje za pritisak na Rusiju, nadajući se da će se Putin poviti pred mogućnošću da zbog nedolaska američkog predsjednika doživi diplomatsku sramotu.

Tako je Bijela kuća pretnjom otkazivanja bilateralnog sastanka Putin-Obama pokušala da ubedi Rusiju da isporuči Edvarda Snoudena Americi. Kada je Kremlj ovom bivšem službeniku Nacionalne bezbjednosne agencije SAD odobrio azil u Rusiji, Obama je otkazao sastanak sa Putinom, ali je ipak došao na jedan međunarodni skup u Sankt Peterburgu.

Američki zvaničnici kažu da sada razgovaraju sa evropskim zvaničnicima o mogućnostima da Obama i drugi lideri Zapada ne dođu na samit Grupe osam koji je zakazan za jun u ruskom gradu Sočiju, poprištu nedavno završenih Zimskih olimpijskih igara.

Bijela kuća, kako piše AP, ne razmatra ozbiljnije američko vojno mješanje u Ukrajini. Obama je juče u pažljivo sročenom saopštenu izbjegao da kaže da bi destabilizovana Ukrajina postala prijetnja po nacionalnu bezbjednost SAD. Umjesto toga, samo je rekao da takva Ukrajina "nije interesu ni Ukrajine, ni Rusije, ni Evrope".

Evropski zvaničnici jesu izrazili zabrinutost zbog ruskog vojnog uplitanja u Ukrajini, ali su bili određeni u pogledu načina da se Putin zaustavi ili kazni. Evropska unija se, kako ukazuje AP, bavi sopstvenim, unutrašnjim problemima, i nevoljna je da potpuno prihvati Ukrajinu ili da rizikuje ekonomske posljedice konfrontacije sa Rusijom, koja joj je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera.

"Svijet je na ivici konflikta čiji se ishod još ne može uočiti", rekao je poljski premijer Donald Tusk, čija se zemlja graniči sa Ukrajinom. On je pozvao Evropu da pošalje "vrlo jasan signal" da neće tolerisati agresivne akte, ali u tome nije bio određen.

U Kijevu, turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu pozvao je međunarodnu diplomatiju da učini napor da se smanje tenzije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.