Protjerivanje nasilnika i radnika na crno

BERN - Švajcarci se u nedjelju izjašnjavaju o pooštravanju mjera za protjerivanje useljenika koji počine krivično djelo, na inicijativu desničarske Švajcarske narodne partije (UDC), stranke koja je i podnijela inicijativu za zabranu izgradnje minareta.

Protjerivanje stranaca počinilaca krivičnih djela već je moguće pod određenim uslovima, ali predlaže se automatsko oduzimanje boravišne dozvole strancima proglašenim krivima za silovanje, težak seksualni delikt, nasilna djela kao što su provale i pljačke, za preprodaju droge, ali i zloupotrebu socijalne pomoći.

Ostale švajcarske stranke protive se prijedlogu u zemlji koja ima 21,7 odsto stranaca, upozoravaju da je posrijedi kršenje međunarodnog prava te da predloženi tekst zakona zanemaruje težinu krivičnog djela.

To bi u praksi značilo da bi iz Švajcarske automatski bila deportovana žena koja u domaćinstvu radi dodatni posao "na crno", kao i višestruki silovatelj koji ponavlja zločin, upozorava Savezni ured za migracije.

"Amnesti internešnel" upozorava da bi izbjeglice mogle biti protjerane u zemlje u kojima se praktikuje mučenje ili smrtna kazna, a što je protivno međunarodnom pravu i neprihvatljivo.

Da bi izbjegla osude kakvima je bila izložena poslije zabrane minareta, Vlada je podnijela protivprijedlog koji uzima u obzir težinu krivičnih djela i o kojem će Švajcarci takođe morati glasati.

"Amnesti" ocjenjuje da je protivprijedlog samo "lakša varijanta" inicijative UDC-a, a Demohrišćanska stranka smatra da je Vladin protivprijedlog odgovor na "sve veće strahove Švajcaraca za svoju bezbjednost".

Politolozi i stručnjaci kažu da u Švajcarskoj percepcija nesigurnosti raste brže nego što se to događa u stvarnosti te da je Švajcarska postala konzervativnija, nacionalističkija i možda ksenofobnija.

Ankete predviđaju da bi Švajcarci mogli podržati inicijativu sa 54 odsto. Ako bude tako, ugled će joj biti narušen u inostranstvu, kao i 2009. kada su se birači izjasnili za zabranu minareta, a Vlada će biti pred izazovom kako pomiriti zahtjeve međunarodnog prava i želje svog naroda.

Ustav

Švajcarski ustav predviđa direktno izjašnjavanje birača o vrlo šarolikom nizu pitanja i to je motor demokratije Švajcarske Konfederacije. Birači su pozivani da se izjašnjavaju i na lokalnom i kantonalnom nivou, a na nivou federacije prosječno četiri puta godišnje. Od Ustava iz 1848. takvih je poziva bilo 178 prema podacima Vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.