Privrednu krizu osjećaju i dobrotvorne organizacije u SAD

VAŠINGTON - Dobrotvorne organizacije u SAD koje zbog sve tanjih priloga donatora već osećaju posljedice privredne krize u zemlji, strahuju da će posljednji mjeseci ove godine, kada je njihovim štićenicima pomoć najpotrebnija, donijeti žestok sudar s realnošću.

Mnogi procjenjuju da ne samo da neće biti u mogućnosti da izađu u susret svima kojima će tokom hladnih mjeseci biti potrebno prenoćište, hrana, odjeća ili trajnije sklonište, već da će morati zatvoriti veliki broj dobrotvornih centara.

Neki su, kako navodi Rojters, već bili prinuđeni da to učine, poput Nju Hausa u Kanzas Sitiju, skloništa za žene i djecu - žrtve porodičnog nasilja.

Ova institucija je bezmalo 40 godina pomagala hiljadama njih, ali je usljed nedostatka finansijskih sredstava, avgusta ove godine morala da stavi katanac na vrata. Štićenici su morali da se isele, a radnici Nju Hausa da krenu u potragu za novim poslom.
Problem je, u najkraćem, u tome što je individualnih donatora sve manje, što velike kompanije režu dobrovoljne priloge i shodno tome postaju vrlo selektivne u davanju, i što vlada drastično smanjuje buyetske filantropske izdatke.

- Ljudi koji su nam davali manje sume novca, deset ili 15 dolara, sada više ne daju uopšte. Oni koji imaju mnogo novca, i dalje mogu da daju ali sada su selektivniji nego ikada - kaže Yudit Mekintajer, direktorka Hrišćanskog centra u Čikagu, koji obezbjeđuje osposobljavanje za posao i prenoćište za oko 800 ljudi godišnje.

Individualne donacije, ma kako se činile male na pojedinačnom nivou, zbirno su dostizale milione dolara i godinama predstavljale značajan dio finansijske pomoći ovim centrima. Ali pojedinci i porodice sa prosečnim primanjima daju sve rjeđe.

Ono što dodatno zabrinjava je to što se posljednjih godina ne samo smanjuje "filantropska crta" Amerikanaca, već što je sve više onih koji su do juče još izdvajali po koji dolar za rad dobrotvornih centara i organizacija, a sada i sami, zbog gubitka posla traže pomoć.

Bogata domaćinstva

Oko dvije trećine individualnih donacija godinama je dolazilo iz bogatih domaćinstava, koja u prosjeku zarađuju oko 200.000 dolara godišnje. Mada su ovi donatori znatno manje pogođeni privrednom krizom i njihova darežljivost posustaje, pokazuje statistika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.