Foto: Preminuo ranjeni čuvar Muzeja holokausta u Vašingtonu
VAŠINGTON - Stiven T. Džons, čuvar koga je u srijedu ustrijelio naoružani napadač u Muzeju holokausta u Vašingtonu podlegao je povredama, saopštila je vašingtonska policija a prenose agencije.
Prema navodima policije, napadač, stariji čovjek, je negdje poslije jedan po lokalnom vremenu ušao u Muzej, koji se nalazi na 500 metara od Bijele kuće, i odmah počeo da puca, na šta su uzvratili vatru čuvari u muzeju.
U pucnjavi su povrijeđeni on i čuvar koji je kasnije preminuo u bolnici.
Prema navodima američkih televizijskih stanica, napadač je Džejms fon Bran, star 88 godina, koji je poznat po vezama sa krugovima koji zagovaraju superiornost bijele rase i sa antivladinim organizacijama.
Te navode policija još nije potvrdila.
Sva izdanja američkih dnevnih novina komentarišu prekjučerašnji zločin u Muzeju holokausta u Vašingtonu.
Uvodničar dnevnika "Vašington post" piše da ovaj očigledan zločin mržnje ukazuje na vitalnost misije Muzeja holokausta, odnosno na razlog njegovog postojanja. Zadatak ove ustanove - piše u uvodniku vašingtonskog lista - je podstaknuti na razmišljanje o mržnji, konfrontirati je, informisati se o opasnostima koje izviru iz ljudskih predrasuda te promovisati dignitet svakog čovjeka.
List Obern žurnal iz Kalifornije piše da je Džejms fon Bran poznat u krugovima američkih rasista i neonacista, prvenstveno zbog njegovih veb stranica na kojima objašnjava svoju filozofiju mržnje i popularizuje teorije zavjere o navodnoj jevrejskoj zavjeri protiv Amerike i nejevreja uopšte.
Jesenas je Fon Bran bio angažovan u Internet kampanji koja je propagirala ideju da Barak Obama nije rođen u Sjedinjenim Državama te zbog toga, prema Ustavu, nema pravo da bude predsjednik države.
Ovaj, nazovimo ga tako, pokret zabrinutih građana, tražio je neuspješno da se objavi Obamin izvod iz matične knjige rođenih, piše list.
Televizijska mreža CBS navodi da tragični događaj u Vašingtonu ukazuje na svojevrsnu obnovu rada brojnih ekstremnih grupa u Sjedinjenim Državama, od kojih su mnoge - ali ne i sve - ultradesne kao i rasističke orijentacije. Godine 2000. postojale su 602 takve grupe, a 2008 - 926, što je rast od pedeset odsto - navodi CBS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.