Potpisan sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja

PRAG - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i američki predsjednik Barak Obama potpisali su juče u Pragu "novi START" - novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja i ograničenju nuklearnog oružja.

Prag i predsjednički dvorac Hradčani, kao mjesto za potpisivanje sporazuma o kontroli nuklearnog oružja, odabrao je američki predsjednik, zbog toga što je upravo ispred Hradčana 5. aprila 2009. godine Obama predstavio Evropljanima svoju viziju svijeta bez nuklearnog oružja.

Novi sporazum, potpisan u dvorcu Hradčani, važiće deset godina, ukoliko do isteka tog roka ne bude zamijenjen naknadnim dokumentom.

Njegovim stupanjem na snagu prestaće da važi i sporazum o smanjenju strateških nuklearnih potencijala od 24. maja 2002. godine.

Da bi sporazum stupio na snagu, potrebno je da ga ratifikuju parlamenti obje zemlje.

Analitičari za Rojters procjenjuju da to neće proći tako glatko, jer se ruska strana izjasnila da želi da se izglasavanje dogodi sinhronizovano, odnosno, da neće usvojiti sporazum prije nego što ga izglasa i američki Senat.

Još veći problem mogli bi da stvore republikanski senatori, koji, poslije zamornog natezanja sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, nisu skloni ustupcima predsjedniku Obami, pod čime smatraju izglasavanje START-a.

Kako kažu analitičari Maks Bergman i Semjuel Šarap, postoji opasnost da će se sporazum suočiti s opstruisanjem od strane republikanaca, koji, kako kažu, ne pronalaze toliko zamjerki sporazumu, koliko se zalažu za modernizaciju američkog programa odbrane.

Sporazum predviđa smanjenje nuklearnog arsenala dvije zemlje za oko trećinu, znatno smanjenje broja projektila i lansera i uspostavljanje efikasnih mehanizama kontrole.

Prema novom programu Amerika i Rusija imaće po 1.550 instaliranih bojevih punjenja, do 800 lansera interkontinentalnih balističkih raketa i lansera u podmornicama.

Ovo je najobuhvatniji sporazum o kontroli naoružanja za posljednje dvije decenije. Za rusku stranu posebno je važno da novi sporazum odražava interese obje zemlje.

Sporazum će pratiti i dodatne deklaracije, a Moskva je prethodno najavila da će u njima ostaviti sebi pravo da od sporazuma odstupi ukoliko nova američka antiraketna odbrana ugrozi vitalne interese i nuklearni arsenal Rusije.

- Mi ćemo sami procjenjivati kada je američki potencijal ugrozio ruske nuklearne snage - rekao je uoči samita šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Šef ruske diplomatije u Pragu sastao se i sa američkim državnim sekretarom Hilari Klinton.

Poslije potpisivanja sporazuma, Medvedev je trebalo da se vrati u Rusiju, a Obama je o novom sporazumu i o tome šta on znači za evropsku bezbjednost i NATO kasnije razgovarao sa petoricom predsjednika i šest premijera "nove Evrope".

Poziv Obame na mini-samit "SAD - nove postkomunističke članice EU" prihvatili su predsjednici Rumunije, Estonije, Litvanije i Letonije, uz češkog predsjednika Klausa i premijeri Poljske, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Bugarske.

Praški samit prate do sada neviđene mjere obezbjeđenja, sveobuhvatnije nego kada je Prag bio domaćin samita NATO, zasjedanja MMF-a i Svjetske banke ili posjeta američkih predsjednika Bila Klintona, Džordža Buša ili prošle godine Baraka Obame na samitu EU, dok je njome predsjedavala Češka.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Jukija Amano pozdravio je zaključenje novog START sporazuma između Rusije i SAD o smanjenju nuklearnog naoružanja.

- Smanjenje nuklearnog naoružanja predstavlja pozitivan korak ka bezbjednom i miroljubivom svijetu bez nuklearnog naoružanja, što može imati pozitivan uticaj na napore u oblasti zabrane širenja nuklearnog naoružanja - naglasio je Amano.

Reklama

Češki stručnjaci za reklamu izračunali su da bi Prag morao da plati najmanje 11 miliona dolara za reklamu kakvu mu besplatno donose američki predsjednik Barak Obama i predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev svojim samitom o razoružanju.

Vijesti o tome da su Obama i Medvedev potpisali juče u Pragu sporazum o smanjenju strateškog naoružanja i ograničenju nuklearnog oružja puni već danima udarni prostor i vrijeme u svjetskim medijima.

- Slična kampanja na Si-En-Enu koštala bi oko 11 miliona dolara - rekao je češkoj televiziji direktor reklamne agencije Grup M David Lhotak.

Za jednu reklamu u listovima poput "Njujork tajmsa" Prag bi morao da plati najmanje 130 hiljada dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.