Peskov: Putin otvoren za razgovore o mogućem rješenju u Ukrajini

GS/Agencije
Foto: TASS

MOSKVA, KIJEV- Rat u Ukrajini traje 282 dana. Prema zvaničnim podacima, ukrajinske oružane snage do sada izgubile između 10.000 i 13.000 vojnika.

Čavušoglu: Mislim, do proljeća ćemo imati prekid vatre, primirje ili pregovore

Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je danas da očekuje jasnu sliku o ratu u Ukrajini do proljeća.

"Sada Ukrajina napreduje na terenu, vraćajući neke od svojih okupiranih teritorija. Ali Rusija zauzvrat namjerno gađa civilnu infrastrukturu. Dakle, život postaje težak posebno za Ukrajince, a i za sve nas", rekao je Čavušoglu na forumu u Rimu, prenio je Rojters.

On je istakao da misli da ćemo prije proljeća imati jasnu sliku o prekidu vatre ili primirju ili pregovaračkom stolu.

"Ali nećemo odustati. Turska će ulagati napore", naveo je Čavušoglu.

Rat Rusije protiv Ukrajine postao je komplikovaniji jer borbe na terenu postaju sve teže, rekao je Čavušoglu i dodao da bi neke zapadne zemlje trebalo da učine više da bi dvije strane sele za pregovarački sto.

Putin je otvoren za pregovore o Ukrajini, ali Zapad mora da prihvati zahtjeve Moskve, saopštio je ranije danas Kremlj, dan nakon što je predsjednik SAD Džozef Bajden rekao da je spreman da razgovara ako Putin traži način da okonča rat. 

EU isporučila Ukrajini opremu za sajber laboratoriju

EU je finansirala i isporučila opremu za sajber laboratoriju, bezbjednosni softver i hardver ukrajinskim oružanim snagama, kao dio podrške Ukrajini u okviru Evropskog mirovnog fonda, saopštila je danas služba EU za spoljne poslove.

Uz ovu podršku, kako se navodi, Ukrajina može da gradi i dalje razvija kapacitete sajber odbrane svojih oružanih snaga za otkrivanje upada u informacione sisteme, suočavanje sa sajber napadima i jačanje ukupnih kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti.

Ova sajber laboratorija će biti mjesto obuke za testiranje i jačanje praktičnih vještina vojnih profesionalaca za sajber odbranu sa realističnim virtuelnim scenarijima i simulacijama u realnom vremenu koje pomažu da se brže i efikasnije identifikuju, prate i zaštite od budućih sajber napada.

Prije godinu dana, 15. decembra 2021 godine, EU je usvojila odluku o pomoći u okviru Evropskog mirovnog fonda za podršku ukrajinskim oružanim snagama u vrijednosti od 31 milion evra, uključujući i sajber odbranu.

Evropski fond za mir je vanbudžetski instrument koji ima za cilj jačanje sposobnosti Unije da spriječi sukobe, izgradi mir i ojača međunarodnu bezbjednost u okviru Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.  

Kijev: Više ukrajinskih ambasada i konzulata dobilo "krvave pakete"

Nekoliko ukrajinskih ambasada u inostranstvu dobilo je "krvave pakete" sa očima životinja, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova, nakon što je poslata serija pisama bombi na lokacije u Španiji, uključujući ambasadu Ukrajine u Madridu.

Paketi natopljeni tečnošću karakteristične boje i mirisa poslati su u ambasade Kijeva u Mađarskoj, Holandiji, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, u generalne konzulate u Napulju i Krakovu i konzulat u Brnu, napisao je na Fejsbuku portparol ukrajinskog ministarstva Oleg Nikolenko.

Šolc Putinu: Potrebno hitno rješenje i povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da što prije pronađe diplomatsko rješenje ukrajinskog sukoba "uključujući povlačenje ruskih trupa", saopštio je njegov portparol.

Kancelar Šolc je posebno osudio ruske vazdušne napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i naglasila odlučnost Njemačke da podrži Ukrajinu u obezbjeđivanju njene odbrambene sposobnosti od ruske agresije.


Putin rekao Šolcu da je pristup Zapada Ukrajini destruktivan

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u telefonskom razgovoru rekao njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da je pristup i stav Njemačke i Zapada prema Ukrajini "destruktivan" i pozvao Berlin da preispita svoj odnos, saopštio je Kremlj.

"Preplaviti Ukrajinu oružjem je destruktivna politika", naveo je ruski lider u razgovoru sa Šolcom.

On je dodao da se to isto može reći i povodom toga što zapadne zemlje, uključujući Nemačku, obučavaju ukrajinske vojnike.

Prema riječima Putina, zbog svega toga, kao i obimne finansijske podrške Ukrajini, kijevski režim odbacuje i samu ideju o pregovorima.

Kako su prenijeli ruski mediji, Putin je kazao i da bi Rusiji trebalo dozvoliti da učestvuje u istragama, kako je naveo, terorističkih napada na gasovod Sjeverni tok u Baltičkom moru.


Peskov: Putin otvoren za razgovore o mogućem rješenju u Ukrajini

Vladimir Putin je otvoren za razgovore o mogućem rješenju u Ukrajini, ali odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju aneksirane teritorije kao ruske ometa nalaženje potencijalnog kompromisa, saopštio je Kremlj.

"Predsjednik Ruske Federacije je uvek bio, jeste i ostaje otvoren za pregovore kako bi osigurao naše interese", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Orban: Proširenje sankcija EU na ruski gas imalo bi tragične posljedice

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi proširenje sankcija EU na ruski gas i energiju iz nuklearnih elektrana imalo tragične posledice po Mađarsku.

Mađarska vlada radi na izuzeću od takvih odluka, rekao je Orban za državni radio Košut.

Orban je ukazao da se na početku rata u Ukrajini EU nadala da će rat biti okončan pod uticajem sankcija ili da će one bar olakšati taj cilj, ali da se pokazalo da nisu nimalo uticale da se sukob smanji.

Orban je napomenuo da je pred Evropom teška zima, a da situacija u Ukrajini postaje sve teža. 

Njemačka isporučuje Ukrajini još sedam Geparda

Njemačka namjerava da Ukrajini isporuči još sedam Gepard tenkova za vazdušnu odbranu. 

Prema pisanju nedeljnika „Špigel“ minhenski proizvođač „Kraus-Mafei Vegman“ popravlja tenkove, koji su bili namijenjeni za otpad, a koji će na proljeće biti isporučeni. OPŠIRNIJE


Grosi: Nadam se da će pitanje bezbjednosti Zaporožja biti riješeno do kraja godine

Međunarodna agencija za atomsku energiju nada se da će postići dogovor sa Rusijom i Ukrajinom o stvaranju zaštitne zone u nuklearnoj elektrani Zaporožje do kraja godine, rekao je šef UN-ovog nadzornog tijela Rafael Grosi.

Nuklearna elektrana, najveća evropska, davala je oko petinu ukrajinske električne energije prije ruske invazije i više puta je bila prinuđena da radi na rezervnim generatorima.

"Moje opredjeljenje je da dođem do rješenja što je prije moguće. Nadam se do kraja godine", rekao je Grosi italijanskom listu La Republika.

Grosi nije isključio susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Naš cilj je da izbjegnemo nuklearnu nesreću, a ne da stvorimo vojnu situaciju koja bi pogodovala bilo jednoj ili drugoj strani", rekao je Grosi.

 Bajden: Ne planiram uskoro da razgovaram sa Putinom

Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da ne planira da uskoro razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali je spreman na razgovor s njim ukoliko pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini i to samo u konsultaciji sa NATO saveznicima.

"Nemam neposredne planove da pričam sa Putinom", rekao je Bajden tokom zajedničke konferencije u Bijeloj kući sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

Bajden je, međutim, dodao da je "spreman da priča sa Putinom ukoliko kod njega postoji interesovanje da pronađe način da okonča rat".

Zelenski: Ispituju se aktivnosti Ukrajinske pravoslavne crkve povezane sa Moskvom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili istragu o aktivnostima Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) povezane sa Moskvom, kao i da li religijska organizacija ima pravo da obavlja aktivnosti u manastiru Kijevsko-pečerske lavre, koji predstavlja jedan od najznačajnijih vjerskih objekata za pravoslavne Ruse i Ukrajince. U svom video obraćanju, Zelenski je rekao da će vlada podnijeti parlamentu nacrt zakona o zabrani vjerskih grupa „povezanih sa centrima uticaja u Rusiji”, prenosi Rojters.

-Moramo da stvorimo uslove da nijedan akter koji zavisi od države agresora (Rusije) ne može da manipuliše Ukrajincima i oslabi Ukrajinu iznutra - rekao je Zelenski u juče u video obraćanju. Kako je rekao, Ukrajina će sprovesti mere zaštite od „subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju”.

Pored toga, biće ispitana imovina UPC, uključujući i korišcćenje kompleksa manastira Kijevsko-pečerske lavre.

Služba bezbjednosti (SBU) saopštila je prošle nedelje da je pretresla 350 zgrada koje pripadaju UPC i izvršila provere 850 ljudi. U saopštenju se navodi da je SBU pronašao “sumnjive” ruske državljane, velike sume gotovine i prorusku literaturu u pretresu Kijevsko-pečerske lavre, koji je Moskva osudila.

UPC je zvanično prekinula veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom  u maju, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju sa Rusijom, prenosi Rojters.

Stoltenberg: NATO neće biti uvučen u Putinov rat

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da Sjevernoatlanska alijansa „neće biti uvučena u Putinov rat“.

 -Ruski nelegalni rat u Ukrajini nastavlja da sije smrt i patnju svakoga dana. Kako se pojačava zima, Rusija bombarduje ukrajinsku energetsku strukturu. Pokušavaju da smrznu i izgladne Ukrajince. Putin koristi zimu kao oružje. Ne smijemo mu dozvoliti da pobijedi, a NATO neće biti deo konflikta. Nećemo biti uvučeni u Putinov rat - rekao je Stoltenberg, prenosi sajt NATO.

On je dodao da će, ukoliko Putin pobijedi, to samo ojačati autoritativne lidere da koriste silu kako bi postigli svoje ciljeve.

-To bi načinilo svijet opasnijim mjestom i sve nas mnogo ranjivijim. Zato je zadatak NATO da podrži Ukrajinu i da spriječi da se rat proširi dalje. To činimo tako što šaljemo jasnu poruku Moskvi da ćemo braniti svakog našeg saveznika. Zato smo i pojačali prisustvo na istočnom kraku Alijanse - poručio je Stoltenberg.

Ukrajina:Granatirano Zaporožje, cilj infrastruktura

Ruske snage napale su noćas raketama Zaporožje, a na meti je bila industrijska i energetska infrastruktura grada, saopštio je načelnik Zaporoške regionalne vojne uprave Oleksandr Staruh. Nakon napada došlo je do požara na infrastrukturnom objektu, koji je brzo ugašen, prenosi Unian.

Od eksplozije su razbijena stakla na obližnjim kućama. Nema povrijeđenih u napadu.

Pomoćnik Zelenskog otkrio da je u ratu poginulo do 13.000 vojnika

Savjetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak rekao je da je od početka rata u toj zemlji do danas poginulo između 10.000 i 13.000 vojnika, u jednom od rijetkih saopštenja nekog ukrajinskog zvaničnika o broju nastradalih.

Govoreći za ukrajinski TV kanal Channel 24, Podoljak je rekao da Kijev „otvoreno govori o broju ubijenih”, prenosi BBC.

-Imamo zvanične procjene Generalštaba, zvanične procjene glavnokomandujućeg (predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski) i one se kreću od 10.000 do 12.500-13.000 ubijenih - rekao je Podoljak. Savjetnik ukrajinskog predsjednika je procijenio da je do 100.000 ruskih vojnika ubijeno od početka sukoba 24. februara i da je još 100.000 do 150.000 ranjeno, nestalo ili nisu mogli da se vrate u borbu.

Podoljak je u junu rekao da dnevno umire između 100 i 200 ukrajinskih vojnika. Prošlog mjeseca, načelnik generalštaba vojske SAD general Mark Mili rekao je da je oko 100.000 ruskih i 100.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili povrijeđeno od početka rata.

Slične procjene je iznijela i predsjednica Evropske komisije

Ursula fon der Lajen, u svom video obraćanju u srijedu, kada je rekla da je u sukobima do sada ubijeno oko 100.000 ukrajinskih vojnika, ali je kasnije portparolka Komisije Dana Spinant rekla da je to bila greška i da se ukupna cifra odnosila na poginule i ranjene, prenio je BBC. -

Švajcarska zamrzla više od 7,5 milijardi franaka vrijednu rusku imovinu

Švajcarska je od uvođenja sankcija zamrzla 7,5 milijardi švajcarskih franaka ruske imovine.Prema saopštenju vlade, uz to je blokirano 15 nekretnina.

Ukupno je prema podacima Državnog sekretarijata za privredu sankcijama pogođeno 116 privrednih subjekata i više od 1.200 fizičkih lica. Sankcije, kojim se pridružila Švajcarska, zabranjuju švajcarskim bankama prijem većih svota novca ruskih državljana većih od 100.000 franaka, kao i u Rusiji prijavljenih lica ili preduzeća.

Već uplaćena sredstva koja prelaze tu granicu moraju od početka juna biti prijavljena. Prema podacima švajcarskih vlasti radi se o 46,1 milijardi franaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana