Pokradeni beskućnici i dalje u šatorima

PORT-O-PRENS - Karipsku ostrvsku državu Haiti pogodio je prije dvije godine razorni zemljotres jačine sedam stepeni po Rihteru.

Epicentar tog prvog u nizu potresa bio je oko 15 kilometara od glavnog grada Port-o-Prensa. Poslije njega uslijedilo je još 18 manjih potresa, jačine oko pet stepeni po Rihteru. Podrhtavanje tla bilo je toliko jako da se moglo osjetiti 300 kilometara dalje na Kubi.

Danas, dvije godine kasnije, uprkos milijardama dolara pomoći namijenjenih obnovi domova i škola, te zdravstvu, Port-o-Prens i dalje u ruševnom stanju vrvi od beskućnika.

Obnova napreduje sporije od puževog koraka, iako Ujedinjene nacije, haićanski zvaničnici i privatne agencije za pomoć tvrde da je postignut napredak, ističući da su do sada uklonjeni ostaci ruševina ravni površini pet fudbalskih stadiona.

U šator-gradu koji se prostire na obroncima Port-o-Prensa, prema nekim procjenama, i dalje živi oko 20.000 ljudi. Navodno je prema navodima organizacija za pomoć do sada zbrinuto oko 40.000 ljudi.

- Proces obnove uglavnom vode stranci. Nema nacionalnog plana. Država Haiti nema volje - komentarisao je za Si-En-En Mažori Bertran Dimorne, koordinator za ActionAid Haiti.

Haiti je poslije potresa postao miljenik međunarodne zajednice. Narodu su obećavani novac i pomoć, a prodavala se priča kako će ova tragedija biti novi početak. Ali, dvije godine kasnije Haićani se pitaju gdje odlazi sav taj novac od inostrane pomoći.

Ujedinjene nacije utvrdile su da je Haitiju isplaćeno pola od 4,5 milijardi dolara pomoći koje je međunarodna zajednica obećala za obnovu u 2010. i 2011. Prema Si-En-Enu, 20 odsto tog novca završilo je u Fondu za obnovu Haitija, koji je u taj posao uložio tek deset odsto od dobijene pomoći.

Milijarde dolara pomoći koje su stizale iz cijelog svijeta uglavnom su potrošene na održavanje logistike "humanitarnih" organizacija. Prema podacima američkog Centra za ekonomska i politička istraživanja, Privremena komisija za obnovu Haitija odobrila je oko tri milijarde dolara za projekte od kojih većina nije ni započela.

Zato i ne čudi da je dvije godine od razornog zemljotresa oko pola miliona ljudi i dalje bez krova nad glavom. Mnogi još žive u šatorima, a nada u bolji život se ne nazire.

Ogorčeni i pokradeni Haićani žele da uzmu stvar u svoje ruke, pa su u srijedu izašli na ulice glavnog grada i simboličnim maršem do zgrade parlamenta zahtijevali od vlasti reformu zemljišnih zakona kako bi sami mogli obnoviti i izgraditi svoje domove. Takođe, zahtijevali su transparentnost u zemlji obavijenoj korupcijom.

Državu im vodi bivša pop-zvijezda Mišel Marteli, izabran za predsjednika samo zato što je predstavljao novo lice u politici i što je kampanju gradio na obećanju da će obnoviti razrušeni Haiti, a kojem je trebalo nekoliko mjeseci samo da formira vladu.

- Nemamo čarobni štapić kojim možemo u jedan dan da riješimo problem. Ako danas zasadite drvo kako biste mogli uživati u njegovoj sjeni, moraćete za to čekati pet godina - slikovito se izrazio ovaj pjevač.

Velike žrtve

Poslije zemljotresa iznad grada se podigao veliki stub prašine i dima, a oblak je prekrio Port-o-Prens u roku od 20 minuta. Razmjeri uništenja bili su ogromni. Potres koji je trajao približno minut odnio je više od 220.000 života i uništio većinu stambenih i poslovnih objekata ionako već najsiromašnije države na zapadnoj hemisferi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.