Foto: Agencije
| Ilustracija
HAG - Pljačke kulturnih dobara iz muzeja postaju sve nasilnije, kriminalci koriste sve agresivnije metode i ciljane napade, a iza njih stoje kriminalne mreže sa različitih tržišta, navodi se u danas objavljenom izvještaju Evropske agencije za saradnju u sprovođenju zakona (Evropol).
U dokumentu „Promjena taktike, promjena ciljeva: evoluirajuća priroda pljački muzeja“ otkriva se promjena u metodama i ciljevima krađa iz muzeja širom Evrope i ukazuje na zabrinjavajući porast nasilnih i agresivnih taktika, uz sve veći fokus na predmete visoke vrijednosti, poput plemenitih metala, dragog kamenja i kulturno značajnih artefakata.
Kako se navodi u saopštenju Evropola, počinioci pljački koriste agresivna sredstva, poput maljeva, eksploziva i vatrenog oružja, kako bi provalili u objekte i zastrašili osoblje.
Sve više se usmjeravaju na plemenite metale, drago kamenje i kulturno značajne artefakte, vođeni velikom potražnjom na tržištu i lakoćom ilegalne preprodaje.
Izvještaj ukazuje i na učešće novih kriminalnih aktera, uključujući ad hok grupe koje se regrutuju putem društvenih mreža, a koje odstupaju od tradicionalnih, nenasilnih trgovaca kulturnim dobrima.
Pojedini počinioci, kako se navodi, djeluju kao oportunisti iz drugih oblasti kriminala, privučeni relativno niskim rizikom i visokim profitom koji donose pljačke muzeja.
U izvještaju su kao primjeri navedene pljačke muzeja u Asenu u Holandiji, iz kojeg su krajem januara 2025. godine uz pomoć eksploziva ukradeni dački arheološki artefakti, uključujući Zlatni šlem iz Kocofeneštija i tri dačke zlatne narukvice.
Navedena je i pljačka Luvra u oktobru 2025. godine, koju su lopovi izveli razbijanjem prozora i vitrina, kao i pljačka muzeja Konjak-Žej u Francuskoj 2024. godine. Iz tog muzeja su pljačkaši uz pomoć bejzbol palica i sjekira ukrali sedam predmeta ukrašenih zlatom i dijamantima.
U novembru 2025. godine Evropol je podržao koordinisanu operaciju u kojoj su učestvovali organi za sprovođenje zakona iz više država članica EU i partnerskih zemalja, tokom koje je razbijena kriminalna mreža umiješana u trgovinu kulturnim dobrima velikih razmjera širom EU i van njenih granica.
Kriminalna mreža bila je aktivna u trgovini antičkim zlatnim i srebrnim novčićima i drugim antikvitetima, a otkrivene su i veze između pojedinaca sa sjedištem u različitim zemljama.
U izvještaju se navodi da se krađe u muzejima generalno smatraju nenasilnim oblikom organizovanog imovinskog kriminala, jer se počinioci oslanjaju na obmanu i prikrivenost, koristeći taktike poput izviđanja i diskretnog izvršenja.
Ipak, nedavni izvještaji država članica i aktuelne istrage ukazuju na promjenu kako u metodama tako i u izboru meta.
- Počinioci usvajaju direktnije i konfrontacionije pristupe i fokusiraju se na određene kategorije kulturnih artefakata - zaključuje se u izvještaju Evropola.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.