Pijesak kao nafta

Ribeira - Za samo nekoliko časova more u maloj afričkoj državi Kape Verde iza sebe ostavi čitavo blago koje ljudi kupe i ilegalno prodaju, što je dovelo do nestanka brojnih pješčanih plaža u svijetu.

U grupi od stotinak ljudi muškarci nose lopate, a žene kante i razlog njihovog dolaska na plažu je krađa pijeska. Muškarci ulaze u plićak i brzo ubacuju pijesak u kante, koje žene na glavi odnose uz obalu. Kradljivci pijeska se žure jer plima traje šest časova i mogu raditi samo tokom veće oseke. Neki od njih su mladi, ali većina ih ima više od pedeset godina i svaki dan dolaze na plažu, osim nedjelje kada idu u crkvu.

Pijesak već godinama nestaje sa plaža širom svijeta i umjesto njega viđaju se samo kamenje i prljavština. Kako je potražnja za pijeskom u svijetu veća nego ikada, pješčane plaže su jednostavno počele da nestaju.

- To je najluđa stvar koju sam vidio u zadnjih 25 godina. Danas imamo ružne plaže koje liče na površinu Marsa na kojima ništa više ne može živjeti - kaže istraživač sa američkog Univerziteta Južne Karoline Robert Jang. Pijesak je sličan ostalim fosilnim gorivima i potrebno je hiljade godina da bi se stijene i kamenje pretvorili u pijesak. Međutim, kako raste broj ljudi na Zemlji i kako je započeo ekonomski bum u Aziji i Africi, pijesak sve više izvlače sa morskih i riječnih plaža.

Ovaj vrijedni resurs, koji je nekada bio simbol neiscrpnog materijala, odjednom je postao rijetka roba, toliko rijetka da je njegova krađa postala veoma privlačna. U Indiji ne prođe skoro nijedan dan da se ne pojavi vijest o aktivnostima "pijesak mafije". Kako ga ima sve manje, nove zgrade i kuće se grade sa manjim količinama pijeska, što znatno utiče na njihovu stabilnost.

- Pijesak je kao nafta. To nije nepresušan resurs i ako ne budemo pažljivi, ostaćemo bez njega - objašnjava Jang.

Ljudi iz Kape Verdea već su naučili šta znači kada pijesak počne da nestaje.

- Pijaća voda je postala više slana i smanjuje se broj drveća manga i papaje zbog prodora slane vode usljed nedostatka pijeska. Mislili smo da će pijesak trajati vječno - kazala je Klaris Borges Dita koja živi od pijeska.

Pijesak koji oni sakupljaju prodaju u drugim, bogatijim dijelovima Senegala ili okolnim državama. Slična situacija je i u Hongkongu, Singapuru i Indoneziji. Dio tog pijeska je iskopan ilegalno. Sličan slučaj je u Dubaiju, gdje je za izgradnju vještačkog Palminog ostrva potrošeno 385 miliona tona pijeska. Ujedinjene nacije procjenjuju da svijet godišnje u građevinske svrhe potroši 40 milijardi tona pijeska.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.