Opasnost od havarija od Britanije do Mičigena VIDEO

TOKIO - Japanska nuklearna elektrana "Fukušima" relativno je stara elektrana, za koju inženjeri nisu predviđali plan u slučaju zemljotresa i cunamija. Zato se poslije Černobilja i elektrane "Three mile Island" u SAD i sada "Fukušime" postavlja pitanje - Mogu li nuklearne elektrane zapravo biti sto odsto sigurne.

Radio Slobodna Evropa analizirao je pet nuklearnih elektrana o čijoj je sigurnosti već ranije razgovarano te zbog toga izazivaju zabrinutost.

Nuklearna elektrana "Mecamor" u Jermeniji počela je da radi 1980. godine u Sovjetskom Savezu. Osam godina kasnije tu je oblast pogodio zemljotres jačine 6,9 stepeni čiji je epicentar bio udaljen svega 75 kilometara od nuklearne elektrane.

Zvaničnici su odmah deaktivirali elektranu ali su bili prisiljeni da je ponovo puste u rad 1995. poslije gubitka izvora energije iz Turske i Azerbejdžana. Radi svoje lokacije i dotrajalosti "Mecamor" se često pominje kao najopasnija elektrana u bivšem Sovjetskom Savezu.

Kraj njenog rada predviđen je 2017. godine, ali ona i dalje obezbjeđuje Jermeniji 40 odsto energije.

U posljednjih deset godina u Engleskoj se vodi žustra debata oko bitnosti održavanja skupih nuklearnih podmornica "Trajdent". Nekoliko incidenata i objavljenih tajnih izvještaja izazivaju zabrinutost o stanju reaktora na podmornicama.

U jednom izvještaju britansko Ministarstvo odbrane se ozbiljno upozorava na propuste gradnje podmornice. Prošle godine je "Dejli telegraf" objavio tajni izvještaj u kojem se tvrdi da je britanskim nuklearnim podmornicama bilo dozvoljeno da napuste luke sa nefunkcionalnim bezbjednosnim ventilima, što bi u slučaju nesreće onemogućilo reaktoru da se hladi.

Britanska nuklearna podmornica se 2009. godine sudarila sa francuskom nuklearnom podmornicom, pri čemu su obje imale nuklearno oružje. Vlade obje zemlje su tvrdile da se nije radilo o ozbiljnom incidentu.

Jedinu nuklearnu elektranu u Rumuniji, "Černavodu", sagradila je strana kanadska kompanija 1980. a puštena je u pogon 1996. Njena dva reaktora obezbjeđuju jednu petinu energije Rumunije, ali od samog početka se suočavaju sa problemima.

Posljednji je bio u januaru ove godine kada je jedan reaktor morao biti isključen. U aprilu 2009. je drugi reaktor morao biti isključen zbog problema na elektrici.

Iako ova zemlja nije tako podložna zemljotresima kao Japan, ipak su se zemljotresi desili, kao na primjer 1977. kada je potresom od 7,2 stepena oko hiljadu ljudi izgubilo živote, a uništeno je oko 35.000 objekata.

Dotrajale nuklearne elektrane u Rusiji su takođe uzrok zabrinutosti u svijetu. Mnoge elektrane predviđene su za zatvaranje, ali vjerovatno će nastaviti sa radom i dalje sve dok im se ne pronađe zamjena.

Nuklearna elektrana "Lenjingrad" izaziva najveću zabrinutost. Nalazi se na samo 70 kilometara od Sankt Peterburga, drugog najvećeg grada u Rusiji, koji ima gotovo pet miliona stanovnika.

Ova elektrana se od početka svoga rada suočava sa problemima. Za vrijeme SSSR-a vijesti o nuklearnim incidentima se nisu objavljivale, ali je poznato da je 1975. godine elektrana pretrpjela djelimično curenje radioaktivnog materijala.

Elektrana je 1992. ispuštala radioaktivni gas, a 2005. eksplozija na tom području je usmrtila troje ljudi.

I 2009. godine dogodio se incident sa dosta nezvaničnih informacija, gdje se tvrdilo da je ponovo došlo do curenja radioaktivnih supstanci, ali su to vlasti strogo demantovale.

"Enriko Fermi", elektrana na jezeru Mičigen, između Detroita i Toleda, ima dva reaktora iako samo jedan trenutno radi.

Prvi je 1996. pretrpio topljenje prilikom kojeg nije zabilježena radioaktivnost. Reaktor je radio još devet godina prije nego je potpuno ugašen.

Drugi reaktor još je u pogonu, i zanimljivo je zabilježiti da je istog modela kao onaj u "Fukušimi".

Zbog prekida struje 2003. reaktor je morao da se isključi za šest časova kada su rezervni generatori zakazali, jer nisu radili po planu.

Iako se ne radi o seizmološki osjetljivom području, ovaj region je često "posjećen" snažnim tornadima i poplavama. U šestom mjesecu prošle godine tornado je skoro zahvatio elektranu, na sreću, prošao je između dva tornja za hlađenje.

U međuvremenu, situacija u Japanu je i dalje dramatična. Zvanični broj poginulih i nestalih u zemljotresu i cunamiju dostigao je 14.650, a strahuje se da bi broj mogao biti znatno veći, saopštila je japanska policija, prenijele su agencije.

Vlasti Japana pokušavaju da zaustave dalje topljenje nuklearnog goriva u elektrani "Fukušima 1".

Strahuje se od povezane havarije svih šest reaktora u "Fukušimi", jer je u pregrijanom bazenu reaktora četiri smješteno 135 tona utrošenog nuklearnog goriva.

Vojni helikopteri bacaju velike količine vode na nuklearnu centralu "Fukušima 1", teško oštećenu cunamijem, u nastojanju da ohlade pregrijano nuklearno gorivo da ne bi počelo da se topi.

Uprava centrale se nada da će preko novoizgrađenog dalekovoda ponovo uspostaviti dotok struje do postrojenja, što je neophodno da se reaktiviraju sistemi za hlađenje, zaustavljeni u petak, kao i rezervni generatori.

Upozorenje da temperatura u bazenima za odlaganje istrošenih nuklearnih elemenata u "Fukušimi" dostiže dramatično visoke vrijednosti, stiglo je i od Međunarodne agencije za atomsku energiju sa sjedištem u Beču.

I u bazenima za hlađenje u još "dobrim" reaktorima pet i šest, prema navodima agencije, raste temperatura, i juče je izmjereno 60 stepeni. Podaci o reaktoru jedan i tri nisu navedeni.

U reaktoru četiri postrojenja "Fukušima" bazen za hlađenje se nalazi van bolje zaštićenog sektora, zbog čega je opasnost posebno velika.

U reaktoru četiri su u ponedjeljak i utorak izmjerena 84 stepena Celzijusova, a kako objašnjava Međunarodna agencija za atomsku energiju u saopštenju, temperatura u bazenu za odlaganje, pod normalnim okolnostima, trebalo bi da bude ispod 25 stepeni.

Iako spasilačke ekipe neumorno rade, izvjesno je da će broj žrtava biti ogroman duž istočne obale ostrva Honšu koju je džinovski cunami, visine deset metara, opustošio uništivši više od 55.380 kuća i zgrada.

Američka i britanska ambasada pozvale su svoje državljane da se evakuišu iz oblasti sjeverno od Tokija, u poluprečniku od 80 kilometara od nuklearke.

Red za benzin koji se proteže oko benzinske pumpe za većinu vozača u Tokiju je istorijska scena. Vozači i radnici na pumpi, čiji je sada posao da regulišu saobraćaj, kažu da nikada ništa slično nisu doživjeli.

Na svakom koraku su obavještenja koja ukazuju da je stanje vanredno, da radnje rade kraće, da metro radi smanjenim kapacitetom. Od desetak mašina za kupovinu karata, polovina je isključena zbog uštede struje.

Poziv vlade na štednju, građani i firme su shvatili ozbiljno. Ne izlaze ili sjede u kućama, uz prigušeno svjetlo.

Građani su vrlo mirni. Kažu da situacija nije tako strašna, da vjeruju Vladi kada kaže da je radijacija i dalje bezopasna i ne razmišljaju da napuste Tokio. Upravo suprotno, smatraju da je u Tokiju lakše.

Ulica u koju se obično svraća na piće, poslije posla, je prazna. Tu su samo dvojica Britanaca koji svoj nemir liječe pivom. Žive i rade u Japanu, tu su i kada je dobro i kada je loše. Kažu da će pomoći ako mogu, a ako ne mogu nastaviće da piju pivo.

Preživjela Mudrica

Na hiljade albatrosa i drugih ugroženih vrsta ptica uginulo je na jednom atolu, sjeverozapadno od Havaja, u cunamiju koji je pokrenuo zemljotres u Japanu, saopštile su američke vlasti, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Vodena stihija koja se 11. marta uveče obrušila na koralni greben Midvej, utočište za više od dva miliona ptica, dovela je i do uginuća ogromnih količina riba.

Među preživjelima našla se i Vizdom (Mudrica), ženka albatrosa stara oko 60 godina, koja važi za najstariju pticu u Americi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.