Od napada na Hirošimu prošle 64 godine

HIROŠIMA - Prije tačno 64 godine američka avijacija bacila je atomsku bombu na japanski grad Hirošimu. To je bio prvi nuklearni napad u istoriji čovječanstva.

Gradonačelnik Hirošime Tadatoši Akiba pozvao je juče na potpunu zabranu upotrebe nuklearnog oružja do 2020. godine, povodom 64. godišnjice atomskog napada na Hirošimu.

Oko 50.000 ljudi, među kojima i preživjeli, kao i premijer Taro Aso i predstavnici oko 60 zemalja prisustvovalo je komemoraciji žrtvama napada.

- Zabrana nuklearnog oružja nije samo želja preživjelih, već većine ljudi i nacija na ovoj planeti - rekao je gradonačelnik Hirošime.
Akiba je pohvalio stavove američkog predsjednika Baraka Obame protiv nuklearnog oružja.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija povodom obilježavanja godišnjice napada na Hirošimu rekao je da svjetske sile moraju što hitnije da se razoružaju i obustave proizvodnju nuklearnog oružja.

Tačno u 8.15 u Hirošimi se oglasilo zvono kojim je označen trenutak kada je američki bombarder B-29 "Enola Gej", 6. avgusta 1945. godine bacio atomsku bombu na taj grad.

Bomba nazvana "Mali dječak" imala je 13 kilotona.

U napadu je poginulo 70.000 ljudi, a od užarenog vazduha i usisnog pritiska razoreno je 60 odsto grada.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun rekao je da svijet mora da odustane od nuklearnog naoružanja.

- Prije 64 godine atomska bomba sravnila je Hirošimu i Nagasaki. Takav horor i uništenje ne smije nikada da se ponovi. Ipak, u svijetu i dalje ima nuklearnog oružja, a rizik od nuklearnog terorizma veoma je realan - upozorio je Ban Ki Mun.
Ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Suzan Rajs najavila je da će se 24. septembra na Generalnoj skupštini UN održati sastanak, gdje će se razgovarati o nuklearnom razoružanju. Tom sastanku predsjedavaće američki predsjednik Barak Obama.

- Teško je prognozirati da li će sastanku prisustvovati sve zemlje koje imaju nuklearno oružje, ali nadam se da će njihovi predstavnici doći. To je jedinstvena prilika da se održi taj važan sastanak, jer je tema veoma važno - rekla je Rajsova.

Prvu nuklearnu probu SAD su izvršile u Meksiku 16. jula 1945.
Tri nedjelje kasnije bačena je atomska bomba na Hirošimu, a 9. avgusta i na Nagasaki.

Kapitulacija

Napadi na Hirošimu i Nagasaki bili su direktan povod za japansku kapitulaciju 15. avgusta kojom je završen Drugi svjetski rat.

Pretpostavlja se da je 129.000 ljudi poginulo u napadima, a da je dva puta više umrlo od direktnih posljedica: radijacije, gladi, opekotina. Više od 60 godina od napada, ljudi i dalje umiru od posljedica atomskih bombi, jer je kod preživjelih ustanovljen natprosječan broj oboljelih od raka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.