Foto: Molitva za nastradale
MOSKVA - U petak se navršilo godinu dana od početka rusko-gruzijskog sukoba oko Južne Osetije. Širom regiona održane su komemoracije u znak sjećanja na stotine žrtava.
Na taj dan 2008. godine, gruzijska artiljerija je napala prijestonicu separatističke Južne Osetije.
Rusija, koja je u Južnoj Osetiji imala vojnike u sastavu mirovnih snaga, uzvratila je napadom na Gruziju i poslije svega nekoliko dana potukla njenu armiju i stigla nadomak Tbilisija.
Poslije sukoba, Moskva je priznala nezavisnost Južne Osetije i druge separatističke gruzijske oblasti, Abhazije.
Ruske vlasti su uoči godišnjice izbijanja rata sa Gruzijom oko separatističkog regiona Južne Osetije, koji je počeo prošlog avgusta, ponovo naglasile da Moskva nije započela taj sukob.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je izjavio da su Ujedinjene nacije upoznate sa svim detaljima te vojne akcije, i dodao:
- Ujedinjene nacije raspolažu dokazima da je ruska vojska dejstvovala samo protiv vojnih ciljeva, odnosno gruzijske armije. To stoji u internom izvještaju UN-a, sačinjenom početkom septembra prošle godine, u kojem se jasno navodi ko je je počeo rat.
Lavrov je napomenuo da odluka Moskve da prizna nezavisnost Južne Osetije i drugog gruzijskog separatističkog regiona Abhazije nije bila političke prirode, već da je njen cilj bio da se zaštite narodi u tim oblastima.
Ministar Lavrov je ocijenio da su posmatrači Evropske unije pomogli da se situacija u Gruziji stabilizuje, ali je odbacio sličnu ulogu i za Sjedinjene Države.
On je optužio Tbilisi da pokušava da uvuče Amerikance u Gruziju i suprotstavi ih ruskoj armiji.
Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izrazio je danas uvjerenje da je Rusija postupila ispravno, odgovorno i efikasno u vrijeme operacije "prinude Gruzije na mir" u avgustu prošle godine, zahvaljujući kojoj su spašeni ljudski životi u Južnoj Osetiji.
Kako je prenio Itar-Tas, Medvedev je rekao da se ne stidi zbog donijetih odluka prošle godine, kao i da će Rusija sa Južnom Osetijom i Abhazijom, čiju je nezavisnost priznala, održavati pune odnose "sviđalo se to nekome ili ne".
Oko 30.000 ljudi i dalje je raseljeno poslije prošlogodišnjeg rata između Rusije i Gruzije, objavila je organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel.
Amnesti navodi da su većina raseljenih etnički Gruzini, koji žive u veoma teškim uslovima, prenosi Bi-Bi-Si.
Izvještaj je objavljen na prvu godišnjicu od petodnevnog oružanog sukoba Moskve i Tbilisija tokom kojeg Gruzija nije uspjela da ponovo preuzme kontrolu nad otcijepljenim regionom Južnom Osetijom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.