Foto: Minhen: Suđenje NSU odgođeno za 14. maj
Minhen - Nastavak suđenja neonacističkoj grupi NSU i prvooptuženoj Beate Čepe, odgođeno je za 14. maj, javile su agencije
Njena odbrana uložila je žalbu zbog pristrasnosti predsjedavajućeg suda Manfreda Gecla.
I državno tužilaštvo je odbilo taj postupak odbrane kao neosnovan, a advokati glavnooptužene Čepe su tražili izuzeće sudije Gecla zbog toga što smatraju diskriminirajućom odluku suda, vezanu za sigurnost, da se samo advokati podvrgnu tjelesnoj kontroli pri ulasku u zgradu suda, a drugi namještenici suda ne.
O ovom zahtjevu protiv sudije Gecla mora, kako predviđa krivični proces, najkasnije od početka trećeg sudskog dana biti odlučeno.
Sudija Gecl je rekao da je poslat tek u subotu uveče, a da je jutros proslijeđen sudskom senatu i da se realizacija glavnog pretresa ne može pomjerati.
Suđenje je počelo u atmosferi napetosti i u sjenci nesporazuma sa turskim medijima, kojima prvo nije dato nijedno od 50 mjesta u sudnici, ali je kasnije dozvoljeno da prisustvuju četiri turska novinara.
Suđenje obezbjeđuje čak 500 policajaca i prati ga veliki broj novinara, što se u Njemačkoj, kažu analitičari, još nije vidjelo.
Pred višim zemaljskim sudom u Minhenu počelo je suđenje neonacističkoj grupi ''NSU'', optuženoj da je proteklu deceniju sijala smrt među strancima u Njemačkoj, prenosi B92.
Optuženi se terete za ubistvo osam Turaka, jednog Grka i jednog njemačkog policajca.
Suđenje je počelo u atmosferi napetosti i u sijenci nesporazuma sa turskim medijima, kojima prvo nije dato nijedno od 50 mjesta u sudnici, ali je kasnije dozvoljeno da prisustvuju četiri turska novinara.
Beate Čepe, jedna od osnivača ''NSU'' grupe, odgovaraće zbog deset ubistava, 28 pokušaja ubistava, članstva u terorističkoj organizaciji, podmetanja požara i nasilne iznude.

Inače, ''NSU'' je osnovalo najmanje troje ljudi - Čepe, baštovanka po struci, jedina živa, zatim jedan profesorski sin i jedan pomoćni građevinski radnik.
Angelika Lek i Sebastijan Šarmer, advokati koji zastupaju porodice žrtava, za sporo otkrivanje počinilaca i samo postojanje ove neonacističke grupe krive njemačke vlasti.
- Skandalozno u ovom procesu je to što su ektremni desničari u periodu od deset godina ubili deset ljudi, a da u čitavom tom periodu istražno organi nisu imali nikakve tragove. Obavještajne službe, koje imaju mnogo svojih ljudi u ovoj oblasti, nisu bile sposobne da pomognu u otkrivanju počinilaca serije zločina - kaže Angelika Lek.
Moramo da otkrijemo strukturu ove organizacije, dodala je, ko ju je osnovao, ko ju je podržavao i finansirao, kako je do ovoga uopšte moglo da dođe.
- Sve su to pitanja koja ćemo postaviti u toku procesa - dodaje Šarmer.
Tomas Grund, koji u Jeni odakle potiču Beate Čepe i dvojica njenih prijatelja, radi kao socijalni radnik, upoznao ih je prije 20 godina, kada su se pojavili u omladinskom klubu koji je vodio.

Grund navodi da je socijalna služba 90-ih upozoravala na formiranje ekstremističkih grupa u manjim gradovima i selima u regionu, ali da su vlasti malo toga uradile da spriječe njihovo postojanje.
Ponekad je, kako kaže, izgledalo kao da vlasti čak i štitie krajnje desničare.
- Kada se 2011. godine saznalo da je grupa postojala više od deset godina, postalo je jasno da nisu mogli tako dugo da opstanu bez podrške. Takva grupa morala je da ima izvjesnu podršku, podršku krajnje desnice, ali je sigurno bilo i političara koji su ih podržavali, koji su mogli da im obezbijede neku vrstu bezbjednosti i da spriječe određene istrage protiv njih - ističe Grund.
36-godišnja Beate Čepe, 38-godišnji Uve Mundlos i 34-godišnji Uve Benhart, sumnjiče se da su ubijali strance po Njemačkoj i to snimali.
Mundlos i Benhart su prošle godine pronađeni mrtvi, a Čepe je uhapšena.
Otkrivanje ove grupa izazvalo je i pometnju i ostavke vodećih ljudi u redovima Savezne službe za zaštitu ustava, koja se tereti da je krajem 2011. godine uništila dokumenta o operaciji nazvanoj ''Renštajg'', na sam dan kada je oficijelno saopšteno da je kod neonacista pronađeno oružje kojim su ubijeni migranti.
Njemačka Vlada se, u međuvremenu, izvinila i porodicama žrtava neonacističke grupe ''NSU'' isplatila na ime odštete, oko milion evra.

Istraga polazi od toga da su ''NSU'' osnovali najmanje troje ljudi - Čepe, baštovanka po struci, jedina živa, zatim jedan profesorski sin i jedan pomoćni građevinski radnik.
Najmanje njih troje, Beata (36), Uve Mundlos (38) i Uve Benhart (34) koji su živjeli u Cvikau, u jednoj staroj, lijepoj vili, a novac zarađivali krađama, su kao grupa ''Nacionalsocijalističko podzemlje” (NSU) u posljednjih desetak godina, kako se sumnjiče, ubijali strance po Njemačkoj i to snimali, ali su ih i pljačkali i napadali.
Mundlos i Benhart su prošle godine pronađeni mrtvi, a Čepe je uhapšena.
Za Mundlosa se kaže da je bio beskrupulozan ''mislilac'', profesorski sin, dobro vaspitan, koga njegovi bivši drugovi iz razreda opisuju kao neupadljivog i ljubaznog.
On je svog invalidnog brata gurao u kolicima kroz naselje gdje su živjeli, slušao muziku i posjećivao sudske procese, vođene protiv onih koji su osporavali holokaust.
Rado je crtao, a na zidu u njegovoj sobi bio je portret Hitlerovog zamjenika, Rudolfa Hesa, koji je Mundlos lično nacrtao.
Benhart, pomoćni građevinski radnik, bio je čovjek oružja i skoro uvijek sa sobom nosio 30 centimetara dugi bodež, a iz lijeve scene se kaže da je onaj ko je vidio ovog mladića, odmah bježao.
Ovih troje ljude je planiralo rat protiv države i u početku su pravili ''kofer-bombe'', uz naljepljeni kukasti krst i to slali lokalnim medijima.
Policija je u jednoj garaži, koju je Beata iznajmila, 1998. godine otkrila ''bombašku radionicu'' sa više od jednog kilograma TNT-a.
Na početku ''maratona ubistava'' ubijena su 2000. i 2001. godine dva Turčina u Nirnbergu, koji je za neonaciste grad mitskog značenja, jer je tu Hitler održavao partijske kongrese svoje stranke.
Do 2007. ubijeno je ukupno osam Turaka, jedan Grk i jedna njemačka policajka, a štampa piše da je ''trojka'' svoje žrtve snimala za propagandni film.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.