Krvava realnost nacionalizma u Rusiji

Agencije
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Krvava realnost nacionalizma u Rusiji

Moskva - Više od 70 odsto građana Rusije ne želi ilegalne imigrante, a isto toliko ih podržava parolu "Rusija Rusima", pokazuju posljednja istraživanja.

Iako Kremlj pokušava da stavi situaciju pod kontrolu, u Rusiji je sve više sukoba na nacionalnoj osnovi, a nacionalizam jača.

Mnogi vide imigrante kao veliki ekonomski problem za zemlju, a netrpeljivost jača i zbog toga što se zvanično procijenjuje da njih čak tri i po miliona živi i radi u Rusiji, iako nemaju radne dozvole.

Vratarka Aljona Rjabinki i bebi-siterka Veronika Šestopalova spavaju na istom kauču u Moskvi i tako štede, a sav novac koji mogu šalju svojim porodicama u Mlodaviji.

"Ovdje govore da mi njima oduzimamo posao, ali to nije tako. – Ko hoće da radi, posao nađe. A ima i poslova koje hoće da rade samo stranci i zahvalni su za taj posao i za platu koju dobiju", kaže Veronika.

Aljona dodaje da najviše problema ima sa policijom.

"Zaustave te, pitaju za dokumenta, radnu dozvolu, boravište. A radnu dozvolu nemamo i jako je skupa", kaže ona.

Bela Šahmirza je već državljanka Rusije, koja je iz kavkaske republike došla da u Moskvi studira. Većina Rusa smatra da se ljudi sa Kavkaza odaju kriminalu, te se 61 odsto ili boji ili ne voli Kavkasce.

"Mediji naglase nacionalost prestupnika kada je u pitanju neko sa Kavkaza. Zašto dupli standard? Kriminalac je kriminalac i ne treba takve slučajeve generalizovati na sve. A o tome - dosta smo hranili Kavkaz - pa i drugi regioni dobijaju novac i više nego Kavkaz!", kaže Šahmirza.

Parolu Rusiju Rusima podržava 71 odsto građana. Statistike, međutim, sve češće imaju krvavu realnost. Ilegalac iz Azerbejdžana ubio je ruskog mladića, nakon čega su u moskovskom kraju Biruljovo izbili neredi i pogromi.

Dva nepoznata muškarca su pucala u metrou na Dagestanca.

Rastući nacionalizam i antiimigrantska osejćanja rezultat su pogoršanja ekonomske situacije, propagande kako su "za sve krivi drugi" i rastućeg nepoverenja u vlast, smatra sociolog Lev Gudkov.

"Vlast je bila uvjerena nacionalizam može da kontroliše, ali te mračne sile kada jednom izađu teško se vraćaju pod kontrolu, pogotovu u situaciji kada raste svijest da je vlast nepravedna i korumpirana. Kod radikalno nacionalističkih grupa, pogotovu mladih, javlja se osjećaj da oni imaju pravo da sami zavode red. Zato će ovakve eksplozije međuetničkih sukoba nastaviti", kaže Gudkov, direktor Centra Levada

Kremlj pokušava da stvari stavi pod kontrolu. Tako su učestale racije na imigrante i njihva deportacija, predlaže se osnivanje ministarstva za etnička pitanja koje bi se bavilo međuetničkim sukobima, obavezno učenje ruskog jezika za strance i istovremeno jačanje patriotizma i osjećaja pripadnosti Rusiji intoniranjem himne i u školama.

"To su birokratska rješenje i neće dati nikakve efekte, ako ne bude i gore. Jedino rješenje je razgovarati o problemima i žestoko kažnjavati nacističke i radikalno nacionalističke grupe, jer oni sada misle da su iznad zakona kada napadaju neruske građane i imigrante", kaže Gudkov.

Gudkov smatra da bi pooštravanje viznog režima ili zabrane stranih radnika samo povećale korupciju u policiji, a imigraciju gurnule u sivu zonu, jer će imigranti dolaziti i dalje.

Aljona Rjabinki se zabrane ulaska boji više nego parola nacionalista.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.