Košta pokrenuo diplomatske kontakte sa Kremljom

BRISEL – Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta kontaktirao je Kremlj u nastojanju da uključi ruskog predsjednika Vladimira Putina u razgovore o tome kako da se okonča rat u Ukrajini, izjavili su za Blumberg izvori upoznati sa situacijom.

Prema navodima izvora, Koštin glavni savjetnik obavio je dva razgovora sa visokim ruskim zvaničnikom bliskim Putinu, s ciljem pripreme terena za „buduće, sadržajnije kontakte“.

Portparolka predsjednika Evropskog savjeta odbila je da komentariše te navode, dok Kremlj nije odgovorio na upit medija.

Košta je prošlog mjeseca rekao da će Evropa „u pravom trenutku morati da razgovara sa Rusijom“ kako bi se rješavala zajednička bezbjednosna pitanja.

Podjele u EU oko specijalnog izaslanika

Pojedine članice Evropske unije razmatraju mogućnost imenovanja specijalnog izaslanika za pregovore sa Moskvom, dok blok nastoji da obezbijedi ulogu u eventualnom mirovnom procesu između Rusije i Ukrajine.

Kako su rekli izvori, ta ideja izaziva podjele među evropskim državama, posebno nakon što je Putin kao mogućeg posrednika pomenuo bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera, koji je godinama sarađivao sa ruskim energetskim kompanijama.

Koordinacija Berlina, Pariza i Londona

Njemačka, Francuska i Velika Britanija takođe koordiniraju pristup mogućim pregovorima sa Moskvom u saradnji sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Evropski zvaničnici smatraju da bi rastući ekonomski troškovi rata, pojačani ukrajinski napadi na teritoriji Rusije i usporavanje ruskog napredovanja na frontu mogli da stvore priliku za nove pregovore.

Prema riječima jednog evropskog zvaničnika, EU želi da usaglasi zajedničku strategiju za trenutak kada komunikacija sa Kremljom postane intenzivnija.

Sporazum SAD i Irana kao dodatni faktor

Dodatni faktor predstavlja i nedavni sporazum između SAD i Irana, za koji se procjenjuje da bi mogao da dovede do pada cijena nafte i smanjenja ruskih prihoda od izvoza energenata.

Međutim, Putin i dalje odbacuje pozive na prekid vatre prije početka pregovora, uz obrazloženje da bi to omogućilo Ukrajini da se dodatno naoruža.

Ruski predsjednik takođe se protivi mogućem raspoređivanju evropskih trupa u Ukrajini i insistira da Kijev, kao uslov za mir, prepusti Rusiji dodatne teritorije u Donjeckoj oblasti, što ukrajinske vlasti odbacuju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.