Kancelarka koja je voljela DDR i Štazi

Njemačku kancelarku očekuje "vruća" politička nedjelja. Izdavačko preduzeće Pajper pustiće u prodaju sutra knjigu Gintera Lahmana i Ralfa Georga Rojta "Prvi život Angele M".

Šefica njemačke vlade opisana je u biografskom djelu kao "bivša drugarica Angela" koja se do pred pad Berlinskog zida zalagala za opstanak DDR-a, kritikujući alternativu ponovnog ujedinjenja podijeljene države. Na osnovu prikupljenih dokumenata i intervjua, dvojica autora dokazuju da je Angela Merkel bila pragmatski orijentisana komunistkinja koja se zalagala za demokratske reforme u okviru tadašnjeg političkog sistema DDR-a.

"Podaci koji su poznati široj njemačkoj javnosti stvaraju, u najmanju ruku, pogrešnu sliku o današnjoj prvoj dami konzervativne, građanske struje", tvrde autori, urednik konzervativnog "Velta" Lahman i komentator bulevarskog "Bilda" Rojt. "Angela Merkel, sigurno, nije bila posvećena samo kvantnoj fizici. Bila je konformista sistema i istaknuti član ’lože’ pristalica jednopolne naučne istine, potekle iz bivšeg SSSR-a", kaže Lahman. Pri tom, ponavlja tezu po kojoj se Merkelova sve do 1989. godine javno zalagala za opstanak takozvanog demokratskog socijalizma u DDR.

Merkelova, naravno, ne poriče da nije vjerovala u ponovno ujedinjenje, bar ne do pred pad Berlinskog zida. U tom stavu nije bila usamljena. Ni najistaknutiji zagovarači ponovnog ujedinjenja nisu vjerovali da će do spajanja podijeljene države doći tako brzo. Književnik i nobelovac Ginter Gras, tadašnji šef njemačke socijaldemokratije Oskar Lafonten i mnogi drugi smatrali su da bi samo zbližavanje dvije Njemačke, kao takvo, predstavljalo neočekivani uspjeh. Joška Fišer je izjavio, štaviše: "Zaboravimo na ujedinjenje i držimo jezik za zubima – najmanje još dvije decenije!"

Sumnje u političku ostvarivost ponovnog ujedinjenja, ipak, nije isto što i zauzimanje za opstanak istočnonjemačkog režima, makar to nastojanje bilo uvijeno zalaganjem za demokratske reforme, kažu njemački analitičari. Shodno situaciji, postavlja se pitanje – kako je Merkelova mogla da za samo nekoliko nedjelja napravi zaokret u svom političkom opredjeljenju - da se kao angažovana komunistkinja preobrazi u građansko konzervativnu političarku?

U nastojanju da spriječi što se spriječiti može, Merkelova je uoči promocije knjige o njenoj mladosti juče bila na bioskopskoj predstavi nekadašnjeg kultnog filma iz DDR "Paul i Paula". U diskusiji poslije prikazivanja filma, Merkelova je istakla da je većina istočnih Nijemaca u vrijeme pred pad režima u DDR-u živjela od danas do sutra. Naglasila je i značaj završne rečenice u filmu: "Nećemo govoriti ni o prošlosti, ni o budućnosti – već samo o ovome sada..."

Analitičari sa kojima je "Politika" razgovarala, sumnjaju da je stvar time završena. Poznavaoci situacije, štaviše, očekuju da se ponovo otvori rasprava o spornim kontaktima Merkelove i nekadašnje, ozloglašene službe državne bezbjednosti Štazi. "Sasvim je izvjesno da nekim uticajnim krugovima u međunarodnoj zajednici ne odgovara da Merkelova po treći put bude izabrana za mandatara vlade", tvrde izvori u Berlinu, dodajući da je njemačka kancelarka postala "preveliki teret" za Evropu i svijet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.