Foto: Jad Vašem ublažio tekst o Piju Dvanaestom
Jerusalim - Memorijalni centar holokausta Jad Vašem u Jerusalimu pristao je da, pod pritiskom Vatikana, ublaži poruku o djelovanju pape Pija Dvanaestog za vrijeme Drugog svjetskog rata, prenosi Tanjug.
U toj poruci se navodi da poglavar rimokatoličke crvke nije protestovao, ni usmeno ni pismeno, zbog zločina nacista nad Jevrejima.
Danas se u Jad Vašemu otkriva novi natpis na zidu o papi Piju, pošto je prvobitni izazvao diplomatski incident 2007. godine, podsjeća izraelska štampa.
U novom tekstu papa se optužuje zbog činjenice da crkva nije intervenisala u korist Jevreja u to vrijeme, ali istovremeno daje kompleksnija slika njegovog odnosa koja sadrži uvijenu kritiku Vatikana što odbija da otvori svoje arhive kako bi istoričari mogli da sagledaju akcije Svete stolice za vrijeme rata.
U aprilu 2007. godine papski nuncije u Izraelu Antonio Franko je odbio da učestvuje u ceremoniji povodom Dana sjećanja na holokaust, zbog teksta na zidu koji se pojavio kada je otvoren novi Istorijski muzej holokausta u Jad Vašemu.
Jad Vašem je najavio da će se tekst izmijeniti samo ako Vatikan otvori svoje arhive i ako rezultati provjere tih dokumenata otkriju nove informacije o Svetoj stolici tokom rata.
Ambasador Franko je na kraju ipak pristao da prisustvuje ceremoniji.
U starom tekstu pod naslovom “Papa Pije Dvanaesti i holokaust”, je navedeno da je reakcija Pija Dvanaestog na ubijanje Jevreja u holokaustu kontroverzna.
- Reakcija Pija Dvanaestog na ubijanje Jevreja u holokaustu je kontroverzna. Godine 1933, kada je bio državni sekretar Vatikana bio je aktivan u zaključivanju Konkordata (sporazuma) sa njemačkim režimom da sačuva prava crkve u Njemačkoj, čak i ako je to značilo priznavanje nacističkog rasističkog režima. Kada je izabran za papu 1939. godine, on je sklonio pismo protiv rasizma i antisemitizma koje je njegov prethodnik pripremio. Čak i kada su izvještaji o ubijanju Jevreja stigli do Vatikana, papa nije protestovao ni verbalno, ni pismeno - pisalo je.
Takođe je bilo napisano da se papa “u decembru 1942. uzdržao od potpisivanja deklaracije saveznika u kome se osuđuje istrebljenje Jevreja”.
Kada su Jevreji deportovani iz Rima u Aušvic papa nije intervenisao.
Papa je, kako se navodi, “odražavao neutralan stav tokom čitavog rata, osim apela vladarima Mađarske i Slovačke na kraju. Njegovo ćutanje i nedostatak smjernica prepustili su sveštenicima širom Evrope da sami odluče kako da reaguju”.
U novom tekstu pod naslovom “Vatikan i holokaust” piše da je prethodnik pape Pija Dvanaestog, papa Pije Jedanaestog, potpisao Konkordat sa nacističkom Njemačkom i ponavlja se da novi papa nije potpisao deklaraciju saveznika, ali se pominje da je nekoliko dana kasnije u obraćanju preko radija povodom Božića pomenuo da su “stotine hiljada osoba koje bez ikakve krivice, ponekad samo zbog nacionalne ili etničke pripadanosti poslate u smrt ili polako propadanje”.
U tekstu se navodi da Pije Dvanaesti nije posebno pomenuo Jevreje i da nije intervenisao.
Uz to se ističu slučajevi u kojima je pontifikat ohrabrivao aktivnosti u kojima su Jevreji spasavani.
Na kraju se u tom tesktu se zaključuje da će dok “relevantni materijal ne bude na raspolaganju naučnicima ta tema biti otvorena za dalju istragu”.
Direktor Međunarodne škole za studije holokausta Jad Vašem Dan Mičam smatra da vezu između Vatikana i spasilačkih aktivnosti tek treba dokazati.
Jad Vašem tvrdi da nije bilo pregovora niti saradnje u ispisivanju teksta na zidu.
Mičman je rekao da je tekst izmijenjen nakon dodatnih istraživanja, pošto je Vatikan omogućio naučnicima da prouče dokumenta do 1939. godine i u odgovoru na pitanja posjetilaca muzeja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.