Izrael za mjesec dana rata troši četvrtinu budžeta

VAŠINGTON - Prema analizi The Wall Street Journala, samo jednomjesečna operacija Izraela protiv Irana koštaće oko 12 milijardi dolara, što ovu kampanju čini jednom od najskupljih vojnih epizoda u istoriji modernog Izraela. Cijene se temelje na potrošnji raketa, odnosno angažmanu sistema kao što su Arrow, Patriot, Iron Dome.

Izrael će potrošiti rekordnu novčanu svotu u ratu s Iranom. Značajno je da se tako velika svota odvaja ne samo za ofanzivne akcije, već i za angažman desetine raketa koje trebaju spriječiti iranske rakete da pogode Izrael. Troškovi se odnose na dnevno presretanje raketa, što može koštati i do 200 miliona dolara dnevno, uz korištenje skupih obrambenih sistema poput „Davidove praćke“, koja košta oko 700.000 dolara po jednom lansiranju. Procjena je da mjesec dana sukoba ovakvog intenziteta košta oko 12 milijardi dolara, što je četvrtina izraelskog vojnog budžeta.

Izrael koristi višeslojnu protivraketnu odbranu – uključujući Arrow, Patriot, Iron Dome – ali upravo njihovo aktiviranje i održavanje predstavlja finansijsko iscrpljivanje već u prvim danima sukoba. Prema riječima bivšeg guvernera Banke Izraela, sve zavisi o trajanju rata. Izraelska privreda može izdržati kratkoročni šok, ali dugotrajan sukob donosi nesagledive posljedice.

Ima li brige za Iran?

S druge strane, je li Iran taj koji treba brinuti za novac? Iran, koji već godinama funkcioniše pod zapadnim sankcijama, razvio je jeftinu, masovnu i efikasnu proizvodnju raketa i dronova. Dok Izrael troši stotine hiljada dolara da obori jednu jedinu letjelicu, Iran proizvodi rakete i dronove za nekoliko hiljada dolara po komadu. To stvara asimetričnu ekonomsku prednost u dugotrajnom ratu iscrpljivanja.

Izrael troši kao da novac nije problem

Ovakva dinamika dovodi do važnog strateškog pitanja: može li si Izrael priuštiti da vodi dug rat protiv zemlje koja ne mora trošiti milione na svaku raketu, već samo čeka trenutak kad će izraelska blagajna početi osjećati teret svakog presretnutog projektila? Možda se upravo zato Izraelu žuri da okonča rat. Možda upravo i gađa nuklearna postrojenja s željom da rat eskalira, pa se tako i brže okonča. U tom slučaju Tel Avivu bi se u sukobu mogao pridružiti i jedini, ali najmoćniji saveznik – SAD. Napominjemo – Izrael je već 20 mjeseci u neprekidnim borbenim djelovanjima: u Libanonu, Gazi, Siriji i Jemenu. Napadom na Iran, otvorio je i peti front. Takvo angažovanje stvara sliku da Izrael, naprotiv, ne brine za financije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.