Iranci pogodili američki borbeni avion F-35, gađana i rafinerija u Haifi

Potpukovnik Nadav Šošani rekao je da su vazdušne snage napale desetine ciljeva, među njima raketne čamce, korvetu, brodogradilište koje se koristi za izgradnju i popravku plovila, kao i komandni centar.

Iranci pogodili američki borbeni avion F-35

• Američki lovac F-35 hitno sletio nakon iranskog pogotka.
• Iranski napadi na ključna naftna i gasna postrojenja u regionu.
• Skok cijena nafte i eskalacija tenzija na Bliskom istoku.
• Donald Tramp upozorava Iran na "ogroman napad" ako Katar ponovo bude meta.

Izrael je u četvrtak izveo prve napade na iransku mornaricu u Kaspijskom jezeru, rekao je izraelski vojni portparol, poručivši novinarima da su iranske pomorske sposobnosti u tom području uglavnom onesposobljene.

Šta se desilo sa F-35? Prinudno slijetanje američkog lovca

„Uspjeli smo da uništimo njihove pomorske kapacitete u Kaspijskom jezeru“, rekao je Šošani na onlajn brifingu za novinare. „To predstavlja sistematski napad na sve nivoe njihovih pomorskih sposobnosti u Kaspijskom jezeru“, dodao je.

Portparol Centralne komande SAD-a (CENTCOM), kapetan Tim Hokins, potvrdio je da je stelt lovac pete generacije bio na borbenom zadatku iznad Irana u trenutku kada je bio prinuđen na hitno slijetanje.

Hokins je istakao da je avion bezbjedno prizemljen i da je istraga o cijelom incidentu već započela. Avion je bezbjedno sletio, a pilot se nalazi u stabilnom stanju, dodao je Hokins, napominjući da sve okolnosti ovog događaja tek treba da budu utvrđene.

Ovaj incident predstavlja prvi zabilježeni slučaj u kojem je Iran uspio da pogodi američku letjelicu u ratu koji je započeo krajem februara. U trenutnom sukobu borbene avione F-35, čija pojedinačna cijena premašuje 100 miliona dolara, koriste i Sjedinjene Američke Države i Izrael.

Sputnjik

Iranska raketa pogodila rafineriju u Haifi

Iranska balistička raketa danas je pogodila naftnu rafineriju u Haifi, na sjeveru Izraela, javio je CNN pozivajući se na neimenovane izvore.

Prema prvim informacijama, u napadu nije bilo žrtava, dok su hitne službe brzo stigle na mjesto događaja. Nedugo nakon udara, u rafineriji je izbio veliki požar.

Ova rafinerija dio je Bazan grupe, jedne od najvećih energetskih kompanija u Izraelu, koja se bavi preradom goriva i hemijskih proizvoda.

Rastuće tenzije: Američki uspjesi i iranski udari

Do prinudnog slijetanja došlo je u trenutku dok visoki američki zvaničnici i dalje izvještavaju o velikim uspjesima u kampanji protiv Irana.

Ministar odbrane Pit Hegset izjavio je u četvrtak ujutru da SAD ostvaruju odlučujuće pobjede i da je iranska protivvazdušna odbrana praktično uništena.

Potvrdili su lokaciju uparivanjem putnih barijera i postrojenja rafinerije sa snimcima ulica i satelitskim snimcima tog područja.

Kuvajtska novinska agencija je izvijestila da je rafinerija bila meta iranskog drona. Kuvajtska naftna korporacija je saopštila da je „ograničeni požar“ lokalizovan i da nije bilo povrijeđenih.

Mina Al-Ahmadi je najveće postrojenje za preradu nafte u Kuvajtu i jedno od najznačajnijih u regionu, sa kapacitetom za preradu oko 730.000 barela dnevno.

„Povjerenje je sada izgubljeno, ali mora biti obnovljeno“, rekao je šeik Mohamed. „Želimo da živimo u miru sa iranskim narodom.“

Napadi na pomorske ciljeve i infrastrukturu: Raste broj žrtava

Noćni vazdušni napadi pogodili su ciljeve u iranskoj pomorskoj luci gdje su usidrene desetine brodova. Među ciljevima su bili brodovi koji prevoze protivvazdušne sisteme, protivpodmorničko oružje i patrolne čamce, navodi se. Centralna komanda za pomorske aktivnosti u Kaspijskom moru takođe je pogođena, kao i infrastruktura za popravku i održavanje, dodaje se.

To je povećanje u odnosu na 968 smrtnih slučajeva juče i znači da se broj poginulih sada približava broju poginulih u 34-dnevnom ratu u Libanu 2006. godine za skoro polovinu vremena.

Preko 1.100 civila je ubijeno tokom prekograničnog sukoba 2006. između Izraela i milicije Hezbolaha koju podržava Iran.

Špijunaža i hapšenja: Iranski Crveni polumjesec pod lupom

Video objavljen na Iksu navodno prikazuje trenutak udara, dok eksplozije pogađaju okolno područje.

Uhapšeni su, prema navodima IRGC-a, slali fotografije i lokacije centara Iranskog Crvenog polumjeseca i vojnih kontrolnih tačaka američkim i izraelskim obavještajnim službama radi ciljanja.

Među privedenima je i određen broj stranih državljana, kod kojih su pronađeni oružje, uređaji za lociranje, specijalizovana komunikacijska oprema i strane valute.

Američka pojačanja i finansiranje rata: Pentagon traži milijarde

Ovaj nastavak raspoređivanja usljedio bi nakon prošlonedjeljne odluke Pentagona da pošalje ekspedicionu jedinicu od oko 2.500 marinaca i pomorskog osoblja na Bliski istok.

Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc rekao je u nedjelju za Foks njuz da vojska pruža predsjedniku Donaldu Trampu opcije "da bi imao snage koje su obučene, opremljene, raspoređene i spremne za sve što on odluči da uradi kao vrhovni komandant".

Vašington post je juče objavio da Pentagon nastoji da od Kongresa dobije više od 200 milijardi dolara za rat protiv Irana i zatražio je odobrenje Bijele kuće za taj zahtjev, što je danas potvrdio i ministar rata Pit Hegset.

Napad na katarska postrojenja: Širenje sukoba i globalne posljedice

Iran je napao ključna katarska postrojenja za tečni prirodni gas Ras Lafan kao odgovor na izraelski napad na njihovo gasno polje Južni Pars u Persijskom zalivu.

U objavi na X-u, Starmer je rekao: "Najoštrije osuđujem noćašnji iranski napad na katarsko gasno postrojenje. Radimo na brzom rješenju situacije na Bliskom istoku, u najboljem interesu britanskog naroda - jer nema sumnje da je okončanje rata najbrži način za smanjenje troškova života."

Ekonomski udar: Cijene goriva i nafte skaču

Uredbu, kojom se smanjuju akcize, usvojio je kabinet u srijedu i trebalo bi da znači smanjenje cijena dizela i benzina na pumpama za oko 25 centi po litru. Paket mjera takođe uključuje poreske olakšice za kamiondžije.

Najavljujući mjeru, zamjenik premijera Mateo Salvini rekao je da će to značiti da Italijani plaćaju manje nego oni u Španiji, Njemačkoj i Francuskoj.

Očekuje se da će mjera koštati vladu oko milijardu evra i predstavlja privremenu mjeru koja bi mogla biti produžena, u zavisnosti od situacije.

Od početka američko-izraelske kampanje protiv Irana 28. februara, UAE su bili najžešća meta Irana, suočavajući se sa 334 balističke rakete, 15 krstarećih raketa i 1.714 dronova. Barel sirove nafte marke Brent nakratko je dostigao 118,74 dolara posle 9:30, što je nivo koji nije viđen od juna 2022. godine, prije skoro četiri godine.

Iranski odgovor: Odbrana suvereniteta i bezbjednosti

Aragči je to izjavio u odvojenim telefonskim razgovorima sa svojim kolegama u Turskoj, Egiptu i Pakistanu.

Rekao je da su nedavni napadi SAD i Izraela na iransku infrastrukturu imali za cilj eskalaciju tenzija i dodao da Iran neće štedjeti napore u odbrani svog suvereniteta i bezbjednosti.

Prema izvještaju, dron je pogodio dio rafinerije Mina Abdulah, južno od grada, izazvavši požar na lokaciji.

Ovaj napad je usljedio nakon izvještaja o napadu na rafineriju Mina Al-Ahmadi, udaljenu samo nekoliko kilometara, gdje je izbio požar koji je brzo stavljen pod kontrolu.

Tanjug

Geopolitička strategija i trgovina naftom

Oko 20% globalnih zaliha nafte je efikasno blokirano u tranzitu kroz Ormuski moreuz otkako je Iran počeo da napada brodove.

Američki predsjednik Donald Tramp je predložio slanje ratnih brodova kako bi se očistio bezbjedan put za komercijalni pomorski saobraćaj, ideju koju su evropski saveznici odlučno odbacili.

Iranska poluzvanična novinska agencija Mehr izvijestila je da će nova iranska vlada sankcionisati „sile koje teže dominaciji“ koje koriste Ormuski moreuz.

„Na kraju trenutnog nametnutog rata, uspostavljanjem novog režima za Ormuski moreuz, Iran će promijeniti svoju poziciju od sankcionisane zemlje do osnažene sile u regionu i svijetu“, rekao je Mohamed Mokber, savjetnik iranskog vrhovnog vođe.

AFP, pozivajući se na državnu novinsku agenciju „Iranski student“, izvijestio je da je jedan iranski političar rekao da vlada razmatra zakon prema kojem bi zemlje koje koriste ključnu trgovinsku rutu plaćale putarine i poreze Teheranu za transport, tranzit energije i snabdjevanje hranom.

Rasna Lafan: Pogođen energetski čvor Katara

Prema njihovim informacijama, incident se dogodio oko četiri nautičke milje istočno od Ras Lafana, jednog od najvažnijih energetskih čvorišta Katara. Brod je pogođen nepoznatom raketom, ali su svi članovi posade bezbjedni i nepovrijeđeni.

UKMTO je upozorio brodove da plove sa povećanim oprezom i prijave svaku sumnjivu aktivnost dok traje istraga. U saopštenju se navodi da su sve eksplozije koje stanovnici mogu čuti rezultat presretanja dolazećih raketa od strane protivvazdušne odbrane i pozvana je građana da ostanu mirni.

Ranije je Kuvajtska nacionalna garda saopštila da je oborila nekoliko dronova tokom jutarnjih napada. Prema informacijama, grčki sistemi protivvazdušne odbrane su aktivirani nakon uzbune o prijetnji, dok su lansirane dvije rakete. Za sada nisu objavljeni dodatni detalji o incidentu.

Mina al Ahmadi: Najveća rafinerija Bliskog istoka u požaru

Gardijan prenosi da je požar u rafineriji Mina al Ahmadi lokalizovan i da nema izvještaja o povrijeđenima. To je jedna od najvećih rafinerija nafte na Bliskom istoku, sa kapacitetom proizvodnje nafte od 730.000 barela dnevno.

BBC navodi da je cijena nafte sada oko 5 odsto viša i došla je do nivoa od 113 dolara po barelu.

Iranski protesti i represija: Pogubljenja i hiljade žrtava

Pravosudne vlasti u Teheranu su saopštile da su oni proglašeni krivima za ubistvo i "vođenje rata protiv Boga", uključujući djelovanje u korist Izraela i SAD.

BBC podsjeća da su antivladine demonstracije u Iranu počele kao protesti protiv ekonomskih problema, a kasnije su prerasle u antivladine proteste koji su zahvatili cijelu zemlju.

Prema američkoj Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava (HRANA), oko 6.488 demonstranata je ubijeno tokom samih protesta. Ta brojka ne uključuje 236 djece, 76 nedemonstranta i 207 vojnika i vladinih snaga koji su takođe ubijeni.

HRANA navodi da još uvijek preispituje oko 11.744 slučajeva nakon brutalnog obračuna iranskih snaga bezbjednosti sa demonstrantima, prenosi Kurir.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.