Hilari Klinton prihvatila Obaminu ponudu

LONDON - Hilari Klinton je prihvatila ponudu Baraka Obame da dođe na čelo američke diplomatije, piše "Gardijan".

Prema izvorima britanskog lista, proces provjere finansijskih i drugih poslova porodice Klinton nakon odlaska iz Bijele kuće 2000. godine, a koji bi mogao dovesti do sukoba interesa zbog donacija stranih vlada Klintonovoj humanitarnoj fondaciji, predstavlja formalnost koja neće spriječiti bivšu prvu damu da preuzme Stejt Department ukoliko to uistinu želi.

Klintonova bi tako trebala postati treća žena u američkoj istoriji koja je došla na čelo američke diplomatije, iza Medlin Olbrajt koja je imenovana u drugom mandatu njenog supruga Bila, te Kondolize Rajs koja vodi Stejt Department u administraciji trenutnog predsjednika Buša.

Zbog imenovanja u Stejt Department, eventualna predsjednička kandidatura Hilari Klinton 2012. godine je sve manje vjerovatna, a isto tako bi prekinulo i njenu karijeru u Senatu gdje se nadala da postane čelnik demokratske frakcije ili bar predsjednica nekog od uticajnih odbora.

"Tajms" podsjeća da Obamin štab detaljno proučava poslovne i druge interese svih kandidata za najviše dužnosti u budućoj administraciji. Svaki kandidat mora ispuniti detaljan upitnik, od čak 63 pitanja o ličnom i poslovnom životu, ali i o životu supružnika.

"Tajms", međutim, navodi da bi se, ako ona dođe na čelo američke diplomatije, mogli pojaviti problemi ne samo zbog veza njenog supruga sa stranim državnicima nego i zbog nepovjerenja između dijela njenih i Obaminih spoljnopolitičkih savjetnika.

Komentator "Indipendenta" Rupert Kornvel primjećuje da se na osnovu dosadašnjih imenovanja funckionera u Obaminoj administraciji, stiče utisak da se na vlast u suštini vraća administracija Bila Klintona.

Uticajno mjesto

Mjesto ministra spoljnih poslova se, inače, smatra najprestižnijim i najuticajnijim iza predsjedničkog u izvršnoj grani američke federalne vlasti, s obzirom na to da potpredsjednik po Ustavu ima tek ceremonijalna ovlašćenja.

Hilari Klinton bi takođe kao državni sekretar mogla postati predsjednica SAD, s obzirom na to da je ta funkcija četvrta u nasljednom redu, odnosno ukoliko bi prije toga smrt, ostavka ili trajna nesposobnost obavljanja funkcije zadesila predsjednika Baraka Obamu, potpredsjednika Džoa Bajdena, predsjednicu Zastupničkog doma Nensi Pelosi i privremenog predsjednika Senata Harija Rida.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.