Flamanski bonton za useljenike

Brisel - Dok se Nemci i Francuzi protiv problema velikog broja useljenika bore prijetnjama da će izaći iz Šengena, Flamanci su se dosjetili "konstruktivnijeg" pristupa. Izdali su priručnik sa pravilima ponašanja svima koji žele da dođu da žive u toj belgijskoj pokrajini.

Uputstvo za imigrante koje je izdalo flamansko ministarstvo za useljenička pitanja izazvalo je burne proteste, ali i podsjmeh u belgijskoj javnosti.

U 17 stranica dugom priručniku za one koji žele da se usele u Flandriju, imigranti se upozoravaju da sa flamanskog neba "često pada kiša, ali ne i novac", a bračnim parovima se savjetuje da žive odvojeno od roditelja.

"Flamanci najviše vremena provode u kući, a ne napolju, vole mir i tišinu i ne podnose buku poslije 10 uveče", kaže se u poglavlju o domaćinskom narodu.

Stranci se upozoravaju da "ne dolaze ljudima u goste spontano, nego da prethodno ugovore posjetu telefonom".

Osim toga, priručnik koji se dijeli u konzulatima Belgije u inostranstvu sadrži informaciju da se stranci u opštinskim službama mogu registrovati samo tokom radnog vremena i da je zvanična moneta evro.

Predstavnici marokanske zajednice, koja je najveća useljenička grupa u Belgiji, reagovali su tvrdnjom da ih priručnik tretira na ponižavajući način i da ministar Hert Buržua, koji je potpisao uputstvo, "očigledno misli da Marokanci žive na drugoj planeti".

Ministar Buržua, deklarisani flamanski nacionalista, u svoju odbranu iznio je da je uputstvo namjenjeno prije svega slabo obrazovanim osobama koji dolaze u Flandriju kao nekvalifikovani radnici.

Reagovanje na ovako sastavljen priručnik uglavnom je, ipak – podsmjeh.

"Ko bi uopšte poželeo da živi u Flandriji", upitao se poznati flamanski radio-voditelj Fransis van der Vestine.

Flandrija je najveća i ekonomski najrazvijenija od tri pokrajine koje čine Belgiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.