Svijet
Foto: Ilustracija
SIDNEJ- Akcije na svjetskim berzama su pale danas na najniži nivo u tri nedelje nakon što su američke Federalne rezerve (FED) šokirale investitore najavom da bi mogle da povećaju kamatne stope mnogo ranije nego što se pretpostavljalo, izazvavši nagli rast dolara i prinosa na obveznice.
Dolar je zabilježio najveći jednodnevni rast u posljednjih 15 mjeseci poslije sednice FED-a, dok je prinos na referentne 10-godišnje hartije od vrijednosti SAD-a skočio najviše od početka marta, izvještava Rojters.
Pad cijena akcija je bio nešto blaži, uz umjerene gubitke na Vol Stritu, a najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI, bez japanskih, dotakao je najniži nivo od kraja maja krećući se na popodnevnom trgovanju po azijskom vremenu u minusu za 0,5 odsto.
Japanski indeks Nikei pao je za 1,0 procenat, američki terminski indeks S&P 500 je skliznuo za 0,4 odsto, a isti procenat pada bilježe i evropski EuroSTOKS 50 i londonski FTSE fjučersi.
Prema grafikonu koji ilustruje očekivanja pojedinačnih članova FED-ovog komiteta za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), 13 od 18 članova tog tijela predviđa povećanje referentne kamate u 2023. u odnosu na ranijih samo šest, dok sedam njih čak očekuje da bi prvi takav korak mogao da se dogodi već 2022. Mada ova očekivanja ne znače da će se to obavezno dogoditi, taj nagli zaokret u mišljenjima članova FOMC-a je potpuno iznenadio tržišne aktere.
FED je uz to dodatno sipao „so na ranu“ signalizirajući da će sada na svakom sastanku razmatrati da li da smanji kupovinu obveznica imajući u vidu da rizici od pandemije opadaju usljed napretka vakcinacije. Prinosi na američke državne 10-godišnje obveznice porasli su za skoro devet baznih poena na 1,57 odsto. Dolar je takođe uzletio sa nedavnog uskog raspona trgovanja, skočivši u sredu za 0,9 posto prema korpi rivalskih valuta na 91,387 poena, što je njegov najveći dobitak od marta prošle godine.
Evro se povukao prema američkoj valuti na nivo neznatno iznad 1,20 dolara na noćašnjoj azijskoj sesiji.
U odnosu na japanski jen, dolar se trgovao po kursu od 110,65 jena.
Pažanja aktera na valutnim tržištima usmjerena je sada na današnju sjednicu turske centralne banke o referentnoj kamatnoj stopi.
Što se tiče kretanja na ostalim tržištima, rast prinosa na obveznice i dolara zadali su dvostruki udarac zlatu, koje je palo na 1.815 dolara po unci, nakon što je tokom noći zabilježilo pad vrijednosti od 2,5 posto.
Cijene nafte su na početku trgovanja imale uzlazni trend podržane snažnim izgledima jačanja svjetske potražnje za gorivom i još uvijek nedovoljne ponude, pri čemu je Brent dostigao najviši nivo od aprila 2019. godine, prije nego što su trgovci krenuli da unovčavaju profite podstaknuti naglim skokom dolara. Svernomorska nafta Brent se, prema posljednjim raspoloživim podacima, spustila za 0,3 procenta na 74,15 dolara za barel, dok je američka NjTI nafta skliznula za 0,2 posto na 71,98 dolara po barelu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
