Ešton: Ljudska prava u središtu EU

Brisel, Atina, Njujork - Poštovanje ljudskih prava u centru je onoga za šta se zalaže EU i neophodna je neprestana borba protiv svih vrsta netolerancije, saopštila je Ketrin Ešton.

Visoka predstavnica EU je povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta izjavila da se "danas međunarodna zajednica seća žrtava holokausta. Odajemo poštu svakom ko je brutalno ubijen u najmračnijem periodu istorije Evrope".

Ona je naglasila da je Dan sjećanja na žrtve holokausta prilika za podsjećanje koliko je važno nastaviti borbu protiv "predrasuda i rasizma".

Visoka predstavnica EU odala je poštu i onima koji su u prošlosti zaštitili svoje sugrađane od progona i dodala da je neophodno udvostručiti napore kako bi danas bila spriječena svaka vrsta netolerancije.

"Poštovanje ljudskih prava i različitosti u središtu je onoga za šta se zalaže EU", navela je Ketrin Ešton.

"Kategorički osuđujemo antisemitizam"

Grčka vlada oštro osuđuje poricanje holokausta i pridaje veliki značaj primjeni zakona protiv rasizma, kao i kategoričkoj osudi antisemitizma, saopštio je potpredjsednik vlade Grčke i šef diplomatije Evangelos Venizelos povodom 27. januara, godišnjice oslobađanja koncentracionog logora Aušvic.

"Grčka vlada je uvjerena da će neonacistički elementi koji napadaju demokratiju i vladavinu prava biti marginalizovani u grčkom društvu koje prezire netoleranciju", saopšteno je iz Venizelosove kancelarije.

U saopštenju je navedeno da grčka država sistematskim akcijama doprinosi poštovanju sećanja na holokaust i borbi protiv antisemitizma.

"Grčka se danas pridružuje svijesti čovječanstva čuvanjem sjećanja na milione nevinih žrtava holokasausta i odavanjem pošte", zaključuje se u saopštenju.

"Podsticanje na mržnju je pogubno"

Holokaust predstavlja upozoravajući podsjetnik na opasnosti od diskriminacije i netolerancije i na to koliko snažano i pogubno može da bude podsticanje na rasnu mržnju, poručila je visoka komesarka UN za ljudska prava Navi Pilaj povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.

Ona je podsjetila da su milioni ljudi brutalno ubijeni zbog toga što su bili Jevreji, Romi, Sloveni, homoseksualci, invalidi ili su bili Jehovini svjedoci ili politički protivnici.

"U decenijama posle Drugog svjetskog rata, plamen mržnje i progona ponovo je bio zapaljen kako bi se uništile zemlje, narodi i društva", rekla je ona.

Kao primjer za to navela je ubijanje u Kambodži tokom vladavine crvenih kmera sedamdesetih godina, masakr u Srebrenici 1995. godine tokom ratova na Balkanu i genocid u Ruandi 1994. godine.

Čak i danas na mjestima kao što su Sirija, Centralnoafrička Republika i Južni Sudan ljudi se i dalje sakate i ubijaju samo svoje pripadnosti, istakla je ona.

Pilaj je apelovala na ljude da više ne zatvaraju oči pred znacima upozorenja na ozbiljno kršenje ljudskih prava kad god i gdje god da se pojave, saopštile su UN.

Preživeli holokausta i izraelski zvaničnici obilježavaju 69 godina od oslobođenja nacističkog logora smrti, na ceremoniji kojoj prisustvuje velika grupa od oko 60 izraelskih poslanika. Ceremonija u memorijalu Aušvic-Birkenau upriličena je povodom sjećanja na 6 miliona žrtava holokausta i 1,5 miliona žrtava Aušvica, koji su uglavnom bili Jevreji.

Dvadesetak preživjelih položilo je vijence na bivšem Zidu smrti, gdje su zatočenici pogubljeni. Ceremoniji prisustvuje pola izraelskog Kneseta koji su se pridružili preživjelima i jevrejskim zvaničnicima cijelog svijeta na obilježavanju ovog dana, navodi Asošijeterd pres. Oni su se takođe sastali sa poljskim kolegama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.