Država špijunira privatne računare?

BERLIN - Bundestag je zatražio od "Haos kompjuter kluba" (HKK) da dokaže svoje optužbe o tome da vlasti koriste ilegalni računarski program za špijuniranje privatnih računara u Njemačkoj.

HKK, organizacija koja okuplja evropske hakere, mora jasno da kaže o kom programu je riječ i koji organ vlasti ga je i u koje svrhe koristio. Ukoliko se ispostavi da su optužbe tačne, to bi značilo da je postupak vlasti kriminalan, javili su njemački mediji.

Predsjedavajući Odbora Bundestaga za unutrašnje poslove Volfgang Bozbah načelno nije protiv istraga pomoću računarskih programa koje instališu bez znanja vlasnika računara:

- To su mogućnosti istrage kojih se država generalno ne može odreći, jer inače u cijelom nizu procesa ne bi mogla da dođe do dokaza - kaže on.

HKK je prošle sedmice saopštio da je došao u posjed "državnog računarskog programa za špijunažu" koji njemačkim istražiocima služi za nadgledanje telekomunikacionih veza na internetu.

Ovi "trojanski konji" ne samo što mogu da omoguće uvid u najintimnije podatke, već omogućavaju da se na privatne računare ugrade i drugi štetni programi - tvrde iz ovog kompjuterskog kluba.

"Noje osnabriker cajtung" smatra da bi bilo pogrešno smatrati da je ovaj "usisivač" za podatke jednokratna nezgoda. Jer, to ne bi bio prvi put da vlasti premaše cilj prilikom kontrole šifrovane komunikacije.

Programeri špijunskog programa su svakako znali šta rade jer su zakamuflirali nezakonite dodatne funkcije svog programa. Tako je "trojanac" mogao mnogo više od onoga što je, prema njemačkom Ustavu, smio.

"Frankfurter algemajne cajtung" smatra da su razmjere štete nešto novo:

- Kada se negdje u svijetu desi nesreća u hemijskoj ili energetskoj privredi, od toga u demokratskim republikama profitiraju ekološki orijentisane stranke ili savezi. Bezbjednost informacija u Njemačkoj sada je doživjela svoju prvu veliku nesreću. Neizbježne političke posljedice biće dubok zahvat u suštinu društva - prognozira list.

Prije desetak godina naučnici u Berkliju izračunali su da bi, pri ravnomjernoj podjeli svjetskog informacionog blaga na svjetsko društvo, na svakog pojedinca otpalo 800 megabajta podataka. Već tada je na pojedinca otpadalo oko deset metara odštampanog papira.

Na milost i nemilost

Kada bi državni istražioci špijunirali zle momke, još bi moglo mirno da se spava. Ali, digitalni agent vreba svuda, a i - nevidljiv je. Toliko je kompleksan da ga razumiju samo stručnjaci, a obični građani su mu izloženi na milost i nemilost. Ako međunarodnoj zajednici ne uspije da nađe djelotvorne antikodove, neće biti ugroženo samo pravo građana na informaciono samoodređenje, već i elementarne vrijednosti poput slobode, morala i dostojanstva, i to širom svijeta, objavio je "Zarbriken cajtung".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.