Dodatno naoružavanje NATO prijetnja životnoj sredini!

NjUJORK -Dodatno naoružavanje NATO moglo bi da poveća emisije štetnih gasova za 200 miliona tona godišnje, a globalno gomilanje trupa predstavlja egzistencijalnu prijetnju klimatskim ciljevima, pokazala je nova studija Opservatorije za konflikte i životnu sredinu.

U svijetu se trenutno vodi najveći broj sukoba od Drugog svjetskog rata, što je povećalo troškove zemalja i u 2023. ti troškovi iznosili su rekordnih 2,46 biliona dolara.

Kritičari tvrde da za svaki dolar uložen u novu opremu, postoji ne samo odgovarajući trošak ugljenika, već i oportunitetni trošak potencijalnih klimatskih akcija.

- Postoji stvarna zabrinutost zbog načina na koji dajemo prioritet kratkoročnoj bezbjednosti i žrtvujemo dugoročnu bezbjednost - rekla je Eli Kini, istraživačica u Opservatoriji za konflikte i životnu sredinu i koautorka studije, u koju je Gardijan imao uvid. Ona je rekla da će povećana ulaganja u globalnu bezbjednost, što ujedno povećava i emisije, dodatno pogoršati i klimatsku krizu u budućnosti.

Istraživač Lenard de Klerk iz Inicijative za obračun rata sa efektom staklene bašte, koautor studije, rekao je da vojske najviše zagađuju oružjem od čelika i aluminijuma, kao fosilnim gorivima, uključujući dizel i kerozin.

Gardijan navodi da će to takođe dovesti samo do daljeg nasilja, a da su klimatske promjene već okidači sukoba, uključujući onog u Sudanu, dok na Arktiku, povlačenje morskog leda dovodi do tenzija oko toga ko bi trebalo da kontroliše novodostupnu naftu, gas i ključne mineralne resurse.

Ne postoji veliki broj vojski koje su transparentne u pogledu obima upotrebe fosilnih goriva, ali istraživači su procijenili da su vojske kolektivno već odgovorne za 5,5 odsto globalnih emisija gasova staklene bašte.

Očekuje se da će taj broj porasti zbog eskalacije tenzija u nekoliko svjetskih regiona, kao i zbog zahtjeva SAD, najvećeg svjetskog vojnog potrošača, NATO saveznicima da ulože više u odbranu.

Prema Globalnom indeksu mira, militarizacija se povećala u 108 zemalja u 2023. godini, a 92 su uključene u oružane sukobe, dok postoji rizik i od eskalacije tenzija između Kine i SAD oko Tajvana.

U Evropi je povećanje ulaganja u odbranu posebno primjetno, a između 2021. i 2024. godine, potrošnja zemalja EU na oružje porasla je za više od 30 odsto, prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije. U analizi za Kancelariju UN za pitanja razoružanja, otkriveno je da bi povećanje emisija samo od remilitarizacije NATO verovatno bilo ekvivalentno dodavanju troškova zemlje velike i mnogoljudne poput Pakistana preostalom svjetskom ugljeničnom budžetu. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.