Izrael promašio "glavne mete" u Kataru, razdor između šefova Šin Beta i Mosada

DOHA - Katarske hitne službe razvukle su trake oko zgarišta zgrade koju su projektilima zasuli izraelski avioni, gađajući sastanak male grupe odabranih lidera Hamasa, koji su navodno raspravljali o novom američkom planu za mir u Pojasu Gaze.

Ubijeno je ukupno pet osoba, četiri Palestinca i pripadnik katarskih službi bezbjednosti, ali je Hamas odmah obznanio da su glavne mete napada, članovi politbiroa ove organizacije preživjeli eksplozije.

Među ubijenima su dva predstavnika Hamasa - sin jednog od retkih preostalih lidera ove organizacije Hamam el Haja i njegov asistent Džihad Labad, kao i jedan pripadnik katarskih snaga bezbjednosti.

Izraelski mediji javljaju da su se šefovi obavještajne službe Mosad i nekolicina pregovarača odlučno protivili ovakvom napadu, tvrdeći da će eksplozije na teritoriji Katara poljuljati ionako kilav diplomatski prestiž Izraela i na spisak neprijateljskih zemalja dopisati još jednu državu, prenosi RTS.

Vlada premijera Benjamina Netanjahua je o napadu obavijestila Bijelu kuću, koja je navodno informaciju prenela katarskim vlastima, što zvaničnici u Dohi demantuju.

Glavne mete preživjele napad

Glavne mete su preživjele napad, uključujući Kalila el Haju člana politbiroa i nominalno drugog čovjeka ove organizacije u vrijeme kada je Hamas predvodio Jahja Sinvar.

El Haja živi u Kataru još od 2007. godine, kada mu je u izraelskom vazdušnom napadu u Gazi pobijena gotovo cijela porodica - dva sina, dva brata, snaja i unuk, kao i još najmanje pet članova porodice.

"Uspjeli smo da na sto ponovo vratimo palestinsko pitanje. Naš cilj nije da administriramo Gazom i brinemo se o struji i vodi, već da riješimo palestinski problem", rekao je El Haja Njujork tajmsu, nedugo poslije početka rata.

Osim El Haje, u Dohi žive i Zaher Džabaren oprganizator Hamasovih jedinica na Zapadnoj obali i Ismail Derviš, koji je prethodnih godina bio ključni čovjek za kontakte sa diplomatama iz Irana i Turske. Posle napada, nepoznata je i sudbina Osame Hamdana, koga je Izrael u nekoliko navrata optuživao za zastoj pregovora.

Njih trojica smatraju se glavnim palestinskim pregovaračima tokom mjeseci neuspješnih pokušaja Istoka i Zapada da zauzdaju rat u kojem je do sada stradalo 65.000 Palestinaca dok se desetine hiljada vode kao nestali. Ubijeno je i oko 2.000 Izraelaca od čega većina tokom upada Hamasa u Izrael 7. oktobra 2023. godine.

"Nećemo istaći bijelu zastavu i nećemo položiti oružje. Svim snagama pružaćemo otpor okupatorima", saopštio je Hamas nedugo poslije eksplozija.

Obavještajna služba Šin Bet i izraelska vojska su potvrdili da su mete napada bili lideri Hamasa, koje Jerusalim smatra arhitektama napada na Izrael prije skoro dve godine.

Katar odustao od učešća u pregovorima

Još od novembra prošle godine, Katar najavljuje da će se povući iz pregovora o prekidu rata u Pojasu Gaze, optužujući Izrael i Hamas da za dve godine sukoba nisu pokazali pretjeranu želju da postignu primirje i prekinu stradanje stotina hiljada ljudi.

Početkom ljeta, katarske vlasti zatražile su od predstavnika Hamasa, koji su se u međuvremenu skućili u Dohi, da predaju naoružanje, što je predstavljalo simboličan pritisak na lidere ove palestinske organizacije, uvjerene da iz bezbjednog okruženja prestonice Katara mogu diktirati sudbinu sunarodnika u Gazi.

Katar, koji već skoro godinu dana preti da će se povući iz pregovora, najavio je odmah poslije eksplozija da nadalje neće učestvovati u razgovorima, što će ozbiljno ugroziti pokušaje međunarodne zajednice da isposluje prekid vatre.

Sve recke katarske diplomatije

Osim dogovora u razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa, katarska diplomatija je prethodno izdejstvovala relativno bezbolno povlačenje Amerikanaca iz Avganistana, dogovor u Libanu 2008. godine, sporazum u Jemenu dve godine kasnije, mir u Darfuru 2011. godine, prekid nerijateljstava u Gazi 2012. i na koncu uz pomoć nekadašnjeg američkog ambasadora pri UN, Zalmaja Kalilzada isposlovala početak pregovora među suprotstavljenim frakcijama u Avganistanu.

Zemlja čiji diplomatski značaj dramatično prevazilazi veličinu teritorije u akciju smirivanja tenzija između Izraela i Palestinaca uključio se odmah nakon početka rata, pokušavajući da strane ubedi da bar nakratko prekinu neprijateljstva i otvore vrata razmjeni zatočenika.

Već 23. oktobra, Hamas je oslobodio dve Amerikanke poslije prilično komplikovanih pregovora čiji se uspjeh pripisuje katarskoj diplomatiji, ali i ozbiljnom pritisku vlasti u Egiptu i Jordanu, koje su se našle pod ozbiljnim pritiskom javnosti zbog osvetničke akcije Izraela.

Snaga katarske diplomatije proističe iz složene kombinacije bogatstva, široke diplomatske mreže, mogućnosti da ova država ponudi ozbiljne investicije i kompleksnog spleta veza, koje uključuju i lična prijateljstva vladajuće porodice.

Kao jedna od deset najbogatijih država svijeta, Katar je uticaj u Americi obezbjedio kroz ogromna ulaganja u obveznice ministarstva finansija i otvaranjem baze "El Udeid" u Dohi u kojoj se nalazi oko 8.000 američkih vojnika.

Takođe, Katar je uz SAD i Rusiju najveći izvoznik prirodnog gasa, te jedna od vodećih svjetskih zemalja u agrotehničkoj revoluciji. Uz to, posjeduje i četvrtinu akcija iračke naftne industrije. Vlasti u Dohi će uložiti četiri milijarde funti u projekte vezane za klimatski neutralne tehnologije na jugu Engleske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.