Češka i njeni susjedi zadovoljni amandmanima

BRISEL - Samit EU usaglasio se o formulaciji amandmana Lisabonskog ugovora koja je zadovoljila i Češku i njene susjede, čime je uklonjena posljednja politička prepreka za konačnu ratifikaciju ovog dokumenta, novog pravnog temelja prema kojem će briselski blok zemalja reformisati svoje institucije, javio je dopisnik Srne iz Brisela.

- Samit EU saglasio se o formulaciji koja je zadovoljila i Češku i njene susjede - rekao je švedski premijer Fredrik Rajnfeld na konferenciji za novinare na kraju prvog dana zasjedanja šefova država i vlada EU.

Povelji o osnovnim ljudskim pravima, koja je dio Lisabonskog ugovora, biće dodat amandman koji će se odnositi na "Benešove dekrete", a to je skup zakona iz 1946. godine kojima je Prag zabranio vraćanje 2,5 miliona Nijemaca u Sudete i velikog broja Mađara u Slovačku, kao i konfiskovao njihovu imovinu.

Nema detalja o formulaciji, ali se u kuloarima čulo da su Nijemci, Austrijanci i Mađari bili bijesni na češkog predsjednika Vaclava Klausa, ali da su popustili, prihvativši jednu generalnu formulaciju kako bi Lisabonski ugovor mogao biti ratifikovan. Neke diplomate iz tih zemalja rekle su da je povezivanje "Benešovih dekreta" sa ratifikacijom Lisabonskog ugovora sramno.

Češki ustavni sud donijeće 3. novembra svoje mišljenje o tužbi koju je podnijela grupa Klausu naklonjenih poslanika, o tome da je Lisabonski ugovor suprotan duhu češkog Ustava.

Kako je najviši češki sud već u sličnoj tužbi presudio u korist Lisabonskog ugovora, smatra se da će tako nastupiti i ovaj put. Očekuje se da Klaus, u roku od nekoliko dana poslije odluke suda smještenog u Brnu, potpiše Lisabonski sporazum i tako završi proces ratifikacije.

Prema francuskom diplomatskom izvoru, Lisabonski sporazum trebalo bi da stupi na snagu 1. decembra.

Izuzeća - koja su tražile Velika Britanija, Irska, Poljska i Češka - tada bi se prisajedinila Ugovoru o priključenju prve sljedeće članice EU, i ratifikovala u parlamentima država članica.

Istovremeno, lideri EU odredili su osnovu od 100 milijardi evra namijenjene za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena do 2020. godine za predstojeći svjetski samit u Kopenhagenu.

Međutim, prema nacrtu sporazuma, koji još može biti promijenjen, lideri su se saglasili da bi osnov iznosa "trebalo da bude ispunjen kroz kombinaciju napora zemalja u razvoju, međunarodnog tržišta ugljenikom i međunarodnim javnim finansijama".

Iran

Lideri EU zatražili su juče od Irana da prihvati nacrt prijedloga Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ističući da će napredak otvoriti put saradnji sa evropskom blokom, navodi se u saopštenju. "Evropski savjet takođe poziva Teheran da prihvati plan IAEA o snabdijevanju gorivom za nuklearni reaktor, što će doprinijeti izgradnji povjerenja dok će odgovoriti na potrebe Irana za medicinskim radio-izotopima", navodi se u saopštenju u koji je uvid imala agencija Rojters.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.