Buš odgovoran za rusko-ukrajinski spor

MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin, izjavio je juče da je i bivši američki predsjednik Džory Buš odgovoran za rusko-ukrajinski spor, u kojem je veliki dio Evrope ovog mjeseca ostao bez gasa, izražavajući istovremeno "uzdržani optimizam" u vezi sa mogućim poboljšanjem odnosa Moskve i Vašingtona za mandata predsjednika SAD Baraka Obame.

U intervjuu agenciji Blumberg, Putin je rekao da su Rusija i Evropska unija postale taoci ukrajinske političke situacije, "koja nije pružala šansu da se dostigne konačni sporazum o pitanju gasa", a da je novi pokušaj da se na predsjedničkom nivou revidiraju sporazumi od 19. januara "najbolja potvrda" da politička nestabilnost u Ukrajini predstavlja prijetnju evropskoj energetskoj bezbjednosti.

- Ono što se dogodilo proteklih godina u Ukrajini, rezultat je u znatnoj mjeri aktivnosti prethodne američke administracije i EU, koja ih je podržavala - rekao je ruski premijer.

Agencija Blumberg podsjeća da je Bušova administracija podržala prijave Ukrajine i Gruzije za članstvo u NATO, čemu se Rusija protivi i planirala da razmjesti raketni odbrambeni sistem u Poljskoj i Češkoj.

SAD su za vrijeme Buša potpisale i Povelju o strateškom partnerstvu sa Ukrajinom, navodi Blumberg i podsjeća da je poslije pobjede aktuelne premijerke i predsjednika Ukrajine Julije Timošenko i Viktora Juščenka u "naranyastoj revoluciji", Buš rekao da je to "snažan primjer" pokreta za slobodu "za ljude širom svijeta".

I dok su odnosi SAD - Rusija dostigli najnižu tačku od "hladnog rata" posljednjih mjeseci Buša na vlasti, Putin je rekao da postoje "određeni signali" da će Obama revidirati politiku u onim pitanjima gdje se protivi Rusija, navodi Blumberg. Među njima je razmiještanje sistema protivraketne odbrane u istočnoj Evropi i ubrzano članstvo Gruzije i Ukrajine u NATO.

- U najbližem okruženju Baraka Obame govore da nije neophodno žuriti s tim i da postoji neophodnost dodatne analize. Mi pozdravljamo takve izjave - rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija čuje i pozitivne signale u vezi sa pitanjem daljeg širenja NATO-a.

- Oni ukazuju da je moguće osigurati bezbjednosti Ukrajine i Gruzije na više načina i da ih nije neophodno prihvatati sada u NATO-u - rekao je Putin.

- Mi to pozdravljamo i spremni smo da učestvujemo u diskusijama da se izrade najbolje opcije kako bi se osigurala međunarodna bezbjednost - dodao je ruski premijer.

Ruska očekivanja

Rusija očekuje od NATO-a da odbaci sve "agresivne namjere i ekspanzionizam" u odnosu na geopolitički prostor koji "kontroliše" Rusija, izjavio je predstavnik Rusije u Alijansi Dmitrij Rogozin.

On je u intervjuu "Rosijskoj gazeti" pozvao Alijansu da odbaci vojne planove, pa i atomske, usmjerene protiv Rusije, kao i da u svoje redove ne primi Ukrajinu i Gruziju.

- Ako Ukrajina bude primljena u Alijansu, to ćemo razmatrati kao neprijateljski akt. Nikakve saradnje Rusije s NATO-om tada neće biti. To je apsolutno jasno rečeno Alijansi - kazao je Rogozin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.