Borba za mir u Ukrajini

Kontakt-grupa za Ukrajinu, sastavljena od predstavnika Kijeva, Moskve i OEBS-a treba danas da se u Minsku sastane s proruskim pobunjenicima.

"Oprezno sam optimističan", rekao je Porošenko na samitu NATO u Velsu.

On je ranije izjavio da plan o prekidu vatre na istoku Ukrajine treba da bude potpisan u petak u Minsku i da će NATO podržati svoje članice u pružanju vojne pomoći Ukrajini.

Porošenko je kazao da je riječ o "ogromnom izazovu" i podsjetio na uslove koje je postavila Ukrajina, a to su mirovni plan, kontrola rusko-ukrajinske granice koju bi sprovodio OEBS, povlačenje ruskih trupa s istoka Ukrajine i oslobađanje zatočenih vojnika koje drže proruski pobunjenici.

"Nikada nisam osjetio tako jaku i veliku podršku", rekao je Porošenko poslije sastanka s predstavnicima 28 država članica NATO, koji je bio posvećen situaciji u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i glavni lider proruskih aktivista na istoku Ukrajine rekli su juče da će danas obojica narediti prekid vatre pod uslovom da bude potpisan sporazum o novom mirovnom planu kako bi se okončao petomjesečni rat u Ukrajini, prenosi Rojters.

"U 14 sati po lokalnom vremenu (12 sati po srednjoevropskom vremenu), uz uslov da sastanak (u Minsku) bude održan, pozvaću Generalštab da naredi obustavu vatre i nadam se da će sprovođenje mirovnog plana početi sutra", rekao je ukrajinski predsjednik.

Lider proruskih separatista je izjavio da su aktivistima potrebne "odgovarajuće garancije" da će Kijev ispoštovati bilo kakav sporazum o prekidu vatre, prenosi Rojters.

Predlozi o prekidu vatre Kijeva i proruskih aktivista na istoku Ukrajine pružaju "svjetlo na kraju tunela" u petomjesečnom sukobu, ocjenjuje direktor Savjeta za ljudska prava pri Kremlju, Mihail Fedotov.

"Mislim da već vidimo svjetlo na kraju tunela", rekao je on agenciji Interfaks.

U međuvremenu, Ukrajina je pojačala svoje odbrambene snage u luci Marijupolj na Azovskom moru, poslije izvještaja da proruske snage napreduju ka gradu s tenkovima i artiljerijom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izneo je u utorak mirovni plan u sedam tačaka, poslije telefonskog razgovora s Petrom Porošenkom.

Njemački šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer izrazio je na samitu u Njuportu "umjereni optimizam" da kriza u Ukrajini idje ka deeskalaciji, navodi britanska agencija.

"Bilo bi dobro i hitno je potrebno da se na ovim direktnim razgovorima ovdje postigne napredak", rekao je on novinarima.

Na marginama samita su se sa Porošenkom sastali američki predsjednik Barak Obama, britanski premijer Dejvid Kameron, francuski predsjednik Fransoa Oland, njemačka kancelarka Angela Merkel i italijanski premijer Mateo Renci.

Oni su ponovo osudili Moskvu zbog daljeg otvorenog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i složili se da se Rusija mora suočiti sa novim sankcijama zbog svojih akcija, saopštila je Bijela kuća.

Obama i Kameron obećali su da će zajednički podržati Ukrajinu protiv Rusije, navedeno je u ajuče objavljenom zajedničkom saopštenju dvojice lidera.

Francuski šef države Oland je, na početku bilateralnog sastanka sa Porošenkom, rekao da će odluka o eventualnim novim evropskim sankcijama Moskvi zavisiti od razvoja situacije u narednim satima, a odluka će biti donijeta danas u Briselu.

Obama je sa svojih 27 saveznika u Njuportu razgovarao i o tome kako se izboriti sa militantnim aktivistima Islamske države koji su zauzeli velike dijelove Iraka i Sirije i predstavljaju novu pretnju po jugoistočni bok Alijanse, kao i o tome kako stabilizovati Avganistan kada se snage NATO-a odatle povuku krajem godine.

Delegacija Ministarstva odbrane Srbije, koju predvodi ministar Bratislav Gašić, učestvuje na sastanku u formatu partnera na samitu NATO-a.


Dvodnevni samit NATO-a obilježen je povratkom na sukob između Istoka i Zapada, 25 godina poslije pada Berlinskog zida.

"Svijet se drastično promenio i mi moramo da se prilagodimo toj promeni", rekao je generalni sekretar NATO Rasmusen nekoliko dana prije samita, ukazujući na značaj ovog skupa za budućnost Alijanse.

On je najavio da će u Velsu biti doneijta odluka o formiranju udarne jedinice za brzo reagovanje i izgradnju vojnih baza na istočnim obodima NATO u cilju odvraćanja "potencijalnog agresora" koga nije morao da imenuje, jer je bilo jasno da je mislio na Rusiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.