Foto: TANJUG/AP Photo/David Goldman
U pojedinim beduinskim selima na jugu izraelskog regiona Negev izlaznost je na parlamentarnim izborima 27. oktobra bila i tri puta veća nego na prethodnim izborima, a značajan doprinos tome dala je kampanja usmjerena na uključivanje žena u glasanje.
Prema podacima koje su iznijele aktivistkinje, izlaznost u beduinskim zajednicama kretala se od 62 do više od 93 odsto. U nepriznatim naseljima, u kojima žene ranije nisu često glasale, njihovo učešće je, prema nezvaničnim procjenama organizatorki, poraslo sa oko 20 odsto na više od 60 odsto.
Izrael ne objavljuje zvaničnu statistiku izlaznosti razvrstanu po polu, pa su ovi podaci procjene aktivistkinja, prenosi „Gardijan”.
Inicijativu je predvodila mreža „Alnašmijat”, koju vodi advokatica i aktivistkinja Hanan Alsana. Žene su uoči glasanja obilazile beduinska naselja, razgovarale sa stanovnicama o njihovim pravima i objašnjavale im da mogu da učestvuju na parlamentarnim izborima, iako u nepriznatim selima nema biračkih mjesta.
„Ako svi muškarci izađu da glasaju, to je samo polovina zajednice”, poručivala je Alsana, ukazujući na značaj učešća žena.
Stanovnice nepriznatih naselja morale su da putuju do obližnjih gradova kako bi glasale. Zbog toga su volonterke pomagale u organizovanju prevoza, dok su jevrejski muškarci bili prisutni u blizini biračkih mjesta kako bi spriječili moguće provokacije i smirivali situaciju u slučaju incidenata.
Prema riječima Raluke Ganee, direktorke organizacije „Zazim”, u akciji je učestvovalo više stotina volonterki koje su pomagale beduinskim ženama da stignu do birališta.
Za mnoge žene glasanje je bilo i način da izraze nezadovoljstvo politikom izraelske vlade, posebno rušenjem beduinskih kuća, odnosom prema arapskim građanima i bezbjednosnom situacijom.
Um Kaled Fatun iz sela Acarnug odlučila je da učestvuje u kampanji nakon što je zatekla buldožere koji ruše kuću njenog sina. Prema njenim riječima, ekipa za rušenje stigla je uz policijsku pratnju, a porodici nije ostavljeno dovoljno vremena da iznese namještaj i solarne panele.
„Imala sam jedan cilj – da pošaljem Itamara Ben Gvira kući”, rekla je Fatun, misleći na izraelskog ministra nacionalne bezbjednosti.
Aktivistkinje su ukazivale i na problem nedostatka skloništa i sistema za uzbunjivanje u nepriznatim naseljima. Prema navodima iz teksta, stanovnici tih mjesta posebno su izloženi opasnosti tokom raketnih napada, jer država u njima nije obezbijedila skloništa niti sirene za upozoravanje.
Beduinske zajednice u Negevu suočavaju se i sa problemom nepriznatih naselja, u kojima živi više od 100.000 ljudi, bez osnovnih usluga poput redovnog snabdijevanja strujom i vodom.
Aktivistkinje su ocijenile da je kampanja pokazala koliko organizovanje žena i saradnja arapskih i jevrejskih građana mogu da utiču na učešće u političkom životu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.