Tim Džuda podržao odlazak misije Savjeta bezbjednosti

Misija Savjeta bezbjednosti pružiće uvid u situaciju diplomatama nekih zemalja članica SB koje tradicionalno nisu detaljno upoznate s prilikama u regionu, rekao Tim Džuda

Tim Džuda podržao odlazak misije Savjeta bezbjednosti na Kosmet Tim Džuda podržao odlazak misije Savjeta bezbjednosti na Kosmet BRITANSKI publicista i poznavalac prilika na Balkanu Tim Džuda ocijenio je da će misija Savjeta bezbjednosti koja treba da bude poslata na Kosovo i Metohiju i u Beograd biti značajna, jer će pružiti uvid u situaciju diplomatama nekih zemlja članica SB koje tradicionalno nisu detaljno upoznate sa prilikama u regionu. On je u izjavi londonskom BBC-iju objasnio da pri tome prvenstveno misli na zemlje kao što su Peru, Panama, Kongo, Indonezija, Katar, Gana i Južnoafrička Republika, koje nisu imale mnogo razloga da se bave Balkanom. Džuda smatra da je ubjeđivanje nestalnih članica Savjeta bezbjednosti već počelo. - Prije dvije nedjelje Marti Ahtisari je boravio u Južnoafričkoj Republici kako bi objasnio zašto misli da je njegov plan najbolje rješenje - podsjetio je on. Britanski publicista vjeruje da je afričkim zemljama teže da shvate razloge za nezavisnost Kosova i Metohije jer je u vrijeme dekolonizacije dogovoreno da će granice koje su uspostavile bivše kolonijalne sile na afričkom kontinentu morati da ostanu, uz obrazloženje da bi mijenjanje tih granica vodilo u potpuni haos. Podsjećajući da su u Savjetu bezbjednosti trenutno i dvije islamske zemlje, Katar i Indonezija, Džuda je rekao da je posebno zanimljivo kako će se o pitanju Kosmeta postaviti Indonezija, gdje je upravo uz Ahtisarijevo posredovanje postignut sporazum kojim je okončan 30-godišnji sukob za otcjepljenje oblasti Ače. - U toj oblasti pobunjenici su pristali da polože oružje u zamjenu za veći stepen autonomije unutar Indonezije - rekao je Džuda, prema kome je za njih sada logično pitanje zašto je za Ahtisarija u slučaju Ačea bila prihvatljiva autonomija, dok smatra da ona ne može da bude rješenje za Kosmet, kao što predlaže Srbija. Prema njegovim riječima, između Kosmeta i indonežanske oblasti Ače postoji još jedna veza, a to je holandski diplomata Piter Fejt, koji je po stupanju na snagu Ahtisarijevog plana predvodio posmatračku misiju EU, dok je na Balkanu u ime NATO-a pregovarao o okončanju albanske pobune na jugu Srbije i učestvovao u pregovorima kojima je okončan albanski ustanak u Makedoniji. - Sada se govori da će Fejt biti šef međunarodne civilne misije na Kosmetu, koju će predvoditi Evropska unija, naravno ako takve misije bude - rekao je Džuda. Džuda je ocijenio da je teško reći koliko će nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN, kada na dnevni red dođe Kosovo i Metohija, odlučivati u skladu sa prioritetima svoje spoljne politike, a koliko će ipak podleći pritisku najmoćnijih zapadnih zemalja. - Za neke afričke zemlje svakako su važni pomoć koju dobijaju od Zapada ili bolji uslovi trgovine sa Zapadom - rekao je Džuda, dodajući da ipak nije sigurno da je Kosmet toliko važno pitanje da bi se koristila ta vrsta ucjene. SUDBINA Neizvjesnosti u procesu budućeg statusa Kosova i Metohije "parališu političku scenu u Srbiji", ocjenjuje londonski "Dejli telegraf" i podsjeća da Srbija nema vladu ni poslije gotovo tri mjeseca od izbora. Londonski list tvrdi da je politički proces onesposobljen jer "nijedna stranka ne želi da preuzme vlast i odmah, na početku, suoči se sa gubitkom Kosmeta". Izvor takvih ocjena "Dejli telegrafa" je očigledno potpredsjednik privremene kosmetske vlade i član pregovaračkog tima LJutfi Haziri, koji je izjavio londonskom listu da bi eventualni veto Rusije u Savjetu bezbjednosti značio "kolaps demokratije". Haziri, takođe, kaže da "tvrda struja kontroliše sve u Beogradu" i da, tvrdi on, "Srbi uz pomoć Rusije šire diskriminaciju i podjele, i da destabilizuju Kosmet".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.