Srbija poštuje ljudska prava

Novi Ustav ispunio uslov koji predviđa podršku više od polovine upisanih birača, što svjedoči o postojanju punog demokratskog, političkog i nacionalnog konsenzusa, rekao Vojislav Koštunica

PREMIJER Srbije Vojislav Koštunica ocijenio je juče u Strazburu da je Srbija u prethodnom periodu "temeljno i istrajno" radila na ostvarivanju ljudskih prava, demokratije i vladavine prava i kao primjer naveo donošenje novog Ustava. U obraćanju Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, Koštunica je podsjetio da je novi Ustav ispunio uslov koji predviđa podršku više od polovine upisanih birača, kao i da je parlament jednoglasno usvojio taj dokument što, prema njegovoj ocjeni, svjedoči o postojanju punog demokratskog, političkog i nacionalnog konsenzusa. - Ustavni tekst sadrži odredbe koje se posebno tiču ljudskih i manjinskih prava i sloboda u 63 od ukupno 206 članova - rekao je Koštunica. On je ukazao na odredbe koje zabranjuju vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju i nasilnu asimilaciju, a podstiču razvoj duha tolerancije i brigu o nacionalnom sastavu stanovništva prilikom zapošljavanja u državnim organima. - Ustav govori i da su manjinama, pored prava zajemčenih svim građanima Srbije, zagarantovana i neka dodatna prava koja se mogu podvesti pod takozvanu pozitivnu diskriminaciju, kao što je pravo na izbor savjeta nacionalnih manjina - rekao je on. Premijer Srbije je ukazao na postojanje lokalnih i pokrajinskih štampanih elektronskih medija manjina, programe na jezicima manjina kao i na mogućnost obrazovanja na sopstvenom jeziku u 80 osnovnih, 30 srednjih škola i na univerzitetima u Novom Sadu, Beogradu i Subotici. - Posebno bih htio da naglasim da su lideri nacionalnih manjina i najviši predstavnici svih vjerskih zajednica u Srbiji snažno podržali donošenje novog Ustava - rekao je Koštunica i dodao da je u Novom Pazaru, gdje većinu čine Bošnjaci, na referendumu učestvovao veliki broj građana. Prema njegovoj ocjeni, taj podatak govori o uspostavljenom povjerenju koje nacionalne manjine gaje prema državi Srbiji. Generalni sekretar Savjeta Evrope Teri Dejvis izjavio je juče, na konferenciji za štampu u Strazburu, da ta organizacija nema stav o pitanju budućeg statusa Kosova i Metohije i da odluku o tome može da donese samo Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Odgovarajući na pitanje specijalnog izvještača Tanjuga - da li Savjet Evrope može da pošalje jasnu poruku da pitanje poštovanja ljudskih prava na Kosovu i Metohiji mora da bude ispred svake političke odluke vezane za status, Dejvis je rekao da je "pitanje ljudskih prava uvijek prioritet", ali da o budućem statusu treba da odluči Savjet bezbjednosti UN. - Šta god da bude sa statusom, pitanje ljudskih prava mora da bude riješeno, na Kosovu i Metohiji moraju da budu primijenjeni evropski standardi - rekao je generalni sekretar Savjeta Evrope, organizacije čiji posao je da bdi nad ljudskim pravima u svih 47 svojih članica, među kojima je i Srbija. On je podsjetio da je o tome razgovarao s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, a da će razgovarati i s premijerom Vojislavom Koštunicom, koji se juče obratio Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. - Budući status Kosova i Metohije je pitanje koje dominira političkim životom Srbije i koje ima posljedice po čitav region - rekao je Dejvis, dodajući da "Savjet Evrope izbliza prati situaciju" i da je "veoma zainteresovana za konačan ishod pregovora". Prijedlog Teri Dejvis je podsjetio da je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope odbila prijedlog lorda Rasela Džonstona, britanskog parlamentarca i autora izvještaja o situaciji na Kosovu i Metohiji. Parlamentarna skupština je usvojila rezoluciju na osnovu Džonstonovog izvještaja, ali je iz konačne verzije tog dokumenta izbrisala ključni prijedlog britanskog lorda kojim je nezavisnost bila preporučena kao "najbolje rješenje" za budući status pokrajine. Sveta zemlja Patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksije drugi izjavio je juče u Strazburu da svi oni koji žele da rješavaju pitanje Kosova i Metohije moraju da odu u pokrajinu i na licu mjesta se upoznaju sa situacijom. - Moje je mišljenje da svi koji rješavaju pitanje Kosmeta moraju tamo i da odu. Jer oni koji budu rješavali to pitanje ne mogu da ne znaju šta se tamo dešava - rekao je patrijarh novinarima nakon sastanka sa predsjednikom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Reneom Van der Lindenom. - Za Srbiju Kosovo i Metohija je sveta posebna zemlja i kada se zatvaraju oči pred činjenicom da se ruše hramovi iz 13. i 14. vijeka koji su pod zaštitom UNESCO-a, o tome ne smije da se ćuti - rekao je patrijarh.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.