RTS između reforme i gašenja - kakva je budućnost javnog servisa u Srbiji

BEOGRAD - Radio-televizija Srbije (RTS) je od izbora 25. oktobra u centru pažnje domaće i svjetske javnosti. Vodeći svjetski mediji izvještavaju o ovoj medijskoj kući i postavljaju pitanje kako se javni medijski servis, koji je godinama bio pod uticajem bivšeg režima, snalazi u novim uslovima.

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski smatra da je situacija u oba javna servisa složena i turbulentna, ali da ih treba reformisati, a ne ukidati, kao i da taj proces ne može biti kratak.

Prof. dr Rade Veljanovski rekao je da se od izbora vide promjene i zaokret RTS-a u pogledu tema, sagovornika i različitih mišljenja, što se dosad, kako kaže, nije moglo čuti. Ističe da je ovo samo početak i da promjene treba da se nastave, kao i da se unaprijedi program, prije svega informativni.

„U demokratskom društvu potreban je informisan građanin da bi mogao da odlučuje i izražava svoje stavove“, ističe Veljanovski.

Prema njegovim riječima, stanje u oba javna servisa, RTS-u i RTV-u, veoma je složeno i turbulentno, ali svi treba da rade na tome da njihova budućnost bude obezbijeđena i podstaknuta.

Veljanovski: Nepromišljena ideja NUNS-a

Veljanovski se, takođe, kao član Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), protivi mišljenju da javni servis treba da „krene od nule“ i smatra da je to stav jednog dijela ljudi u tom udruženju.

„To je nepromišljena ideja. U našem društvu nije samo RTS radio loše prethodnih godina. Ne možemo naročito biti zadovoljni ni parlamentom, vladom, pojedinim ministarstvima, Ustavnim sudom, tužilaštvima, pa hoćemo li ih sve ukidati? Treba da se reformiše, taj proces ne može da bude kratak“, kaže Veljanovski.

Veljanovski dodaje da je potrebno mnogo strpljenja, razuma i kompetentnosti.

„Nikakva gašenja i nadam se da to neće preovladati kao stav“, poručuje Veljanovski.

Govoreći o medijskim zakonima, Veljanovski kaže da je Srbija u velikoj mjeri primijenila standarde demokratskog svijeta, prije svega evropskog regulatornog okvira, ali da se zakonske odredbe ne poštuju.

Istovremeno ukazuje da je najveći problem javnih medijskih ustanova, prije svega RTS-a, inercija još iz doba nekadašnje Radio-televizije Beograd, iz socijalističkog perioda.

„Tada se očekivao signal odozgo, iz centara moći, vlasti, politike, kako treba da se radi, pa se to provlačilo do prije neki dan. Nedopustivo je da je Aleksandar Vučić mogao da okrene telefon i da govori na RTS-u o čemu, kad i koliko hoće, bez sagovornika koji bi izrazio drugačije mišljenje. Javni servis treba da služi javnosti i bude pod njenom kontrolom“, kaže Veljanovski.

NUNS: Izgradnja sistema koji pripada građanima

Stav NUNS-a je da su RTS-u potrebne korjenite i sistemske promjene, ali da u ovom trenutku ne treba prejudicirati da li je najbolji put temeljna reforma postojeće institucije ili osnivanje novog javnog medijskog servisa.

„Za takvu odluku potrebna nam je ozbiljna pravna analiza oba modela, kao i procjena njihovih rizika i posljedica. Ono oko čega, međutim, ne smije biti dileme jeste da odgovornost za način na koji je RTS godinama obavljao, ili bolje rečeno nije obavljao, svoju funkciju javnog medijskog servisa mora biti utvrđena“, ističe NUNS.

To ne znači revanšizam niti kolektivnu odgovornost zaposlenih, već individualnu odgovornost onih koji su donosili i sprovodili odluke kojima su kršeni profesionalni standardi i javni interes podređivan političkim interesima, navodi se u saopštenju.

„Promjena nekoliko ljudi na rukovodećim i uredničkim mjestima nije dovoljna, kao što ni osnivanje nove institucije samo po sebi ne garantuje nezavisnost. Cilj mora biti izgradnja sistema koji će garantovati da javni servis pripada građanima i da njegova uređivačka politika neće zavisiti od toga ko je na vlasti“, smatra NUNS.

Takođe, nadaju se da je ovo početak ozbiljnije rasprave o javnim medijskim servisima na samom RTS-u i da će se o tome debatovati i u centralnim informativnim emisijama, a da tema neće ostati aktuelna samo u kolažnim programima.

Rakočević: Potrebna temeljna rekonstrukcija

Predsjednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević smatra da RTS treba da izađe iz, kako kaže, fatalne inercije ogromnog sistema koji decenijama liči na plutajući brod, ali da je ideja o njegovom gašenju opasna.

„U svim našim društvenim promjenama, taj brod je zauziman ili viđen kao plijen. Za kormilo RTS-a su se otimali surovi partijski kadrovi, različiti interesi i lobiji. Sada je trenutak da taj ogromni resurs zastane i da se, prema zakonu, uradi njegova temeljna rekonstrukcija“, ističe Rakočević.

Dodaje da hitno mora da se formira Upravni odbor RTS-a, kao i da novo rukovodstvo odmah zaustavi haotično stanje.

„Ko će da štiti naš jezik ako to RTS ne bude mogao da radi ili bude spriječen u tome?“, pita Rakočević.

Sever: Potreba za reformom i jačanjem profesionalizma

Predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever ističe da je jedan od prioriteta EFJ-a očuvanje i jačanje nezavisnosti javnih medijskih servisa i da zato prate situaciju i mnogo razgovaraju o RTS-u.

„Naš stav je dubinska reforma, jačanje profesionalizma, odgovornost, ali i očuvanje javnog medijskog servisa kao izuzetno važne tačke u svakom medijskom okruženju, a pogotovo u zemljama poput vaše. Obezbijediti stabilno finansiranje javnih medijskih ustanova u današnje vrijeme i te kako je važno“, navodi Sever.

Napominje da se ne zna kako će privatni mediji funkcionisati pod uticajem različitih interesa, ali da zato javni servisi moraju da budu snažni i profesionalni, sa jakim i nezavisnim novinarstvom.

„To je najbolji put i za RTS“, poručuje Sever.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.