Rasmusen: Budućnost Srbije u NATO

Brisel - Iako u Srbiji postoji izvjesna netrpeljivost prema NATO zbog prošlosti, ali sam uvjeren da je budućnost Srbije u EU i NATO, izjavio je generalni sekretar NATO.

- Srbija je ključni igrač u regionu, rekao je Anders Fof Rasmusen u Briselu, a posebno je ukazao i na važnost sporazuma Beograd-Priština za cijeli region.

Rasmusen je istakao da bi “snažnije veze kako s Evropskom unijom, tako i s NATO” stvorile nove mogućnosti za narod Srbije i dodao da je to “najveća strategijska perspektiva” koju on vidi.

- Otud, s mog stanovišta, ja bih najviše volio da se ojačaju odnosi između Srbije i NATO u idućim godinama, stavio je do znanja čelnik Atlantskog saveza.

U dužem intervjuu Rasmusen je izložio svoje viđenje budućnosti Srbije. “Dopustite”, rekao je on, “da budem sasvim iskren - ja znam da iz istorijskih razloga može postojati određena surevnjivost prema NATO. A to je nekako i razumljivo. Ali stvari su se promijenile od 1999. i danas smatram da svi narodi u regionu vide NATO kao nepristrasnog jemca mira i stabilnosti”.

- Mi smo tome privrženi i ja to podvlačim jer sam uvjeren da, kad govorimo o budućnosti Srbije, njena budućnost jeste u sklopu evro-atlantskog ustrojstva, dodao je.

Generalni sekretar NATO rekao je da je nedavno posjetio Pećku patrijaršiju gdje je razgovarao s više vjerskih velikodostojnika koji su zatražili da “NATO nastavi da i dalje bdije nad bezbjednošću njihovih manastira i kulturnih objekata”.

- Mi smo im to uvjeravanje pružili, došlo je do pomaka u razvoju stvari i vjerujemo da je kosovska policija sposobna da zaštiti te vjerske objekte, istakao je čelnik zapadne vojne alijanse.

On je međutim dodao da će NATO biti tamo da pomogne, da pruži podršku kako bi se osiguralo da će vjerski i kulturni objekti i mjesta biti zaštićeni.

Na pitanje da li smatra da sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova ima upliva na stabilizaciju cijelog regiona, generalni sekretar NATO je rekao da je njegova cjelovita ocjena da je došlo do opšteg napretka na cijelom Zapadnom Balkanu, a da je Sporazum Beograd-Priština bio od najveće važnosti.

Rasmusen je odao priznanja političkim vođima u Beogradu za njihovu “političku odlučnost da se nađe rješenje koje otvara put za pokretanje pregovora o članstvu Evropske unije sa Srbijom”.

- Ja zaista mislim da je u interesu naroda u Srbiji da se približi Evropskoj uniji i sagleda niz novih prilika za napredak. A to pomaže stabilnosti, bezbjednosti regiona i otud imam veoma povoljnu ocjenu tog razvoja, naveo je Rasmusen.

Na pitanje kako će NATO i Kfor pomoći primjeni dogovora o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, Rasmusen je uzvratio da “smatra da je za obe strane u političkom sporazumu Beograd-Priština bilo bitno da ih NATO i Kfor uvjere da će ostati na Kosovu i zajamčiti bezbjedne uslove za potpunu primjenu tog sporazuma”.

- Zato je NATO takođe odigrao ulogu u zaključivanju sporazuma i premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači su došli u sjedište NATO da dobiju takva uvjeravanja, što su i dobili. Ostaćemo tamo da obezbjedimo zaštitu i sigurnost za sve ljude na Kosovu i zajamčimo slobodu kretanja, u skladu s mandatom UN, dodao je.

To je, kako je istakao generalni sekretar NATO, svakako važno za primjenu političkog sporazuma Beograd-Priština, jer će biti od koristi i za ljude na sjevernom dijelu Kosova, budući da politički sporazum obuhvata i ekonomske podsticaje, uz oživljvanje ekonomskog rasta, otvaranje radnih mjesta, a ujedno će se zaštititi kultura i kulturna baština u tom dijelu Kosova”.

Na pitanje da li će normalizacija odnosa Beograda i Prištine uticati na to da NATO smanji trupe na Kosovu, čelnik Atlantskog saveza je naveo da je procjena da je tokom razdoblja primjene sporazuma Srbije i Kosova važno da NATO ostane na Kosovu s nesmanjenim brojem trupa.

- Naravno da ćemo još procjenjivati bezbjednosne prilike, ali u ovom trenutku nemamo planova da smanjujemo trupe Kfora, rekao je Rasmusen.

- Naše viđenje je da se u potpunosti primeni mandat UN da bi se zajamčila zaštita i bezbjednost i da se obezbjedi sloboda kretanja... Mi ćemo stalno procjenjivati bezbjednosnu situaciju i sve odluke će se donositi na toj osnovi... Mi nećemo preuranjeno smanjivati trupe ako je naša ocjena da bi dalje smanjivanje snaga naudilo bezbjednosti, i održaćemo sadašnji nivo, dodao je.

Zamoljen da kaže da li bi NATO u nekom vidu ostao na Kosovu u nekoj dugoročnoj perspektivi, ako bi došlo do temeljitog sređivanja odnosa Beograda i Prištine, Rasmusen je rekao da u nekoj dugoročnoj perspektivi namjera NATO jeste da smanji trupe i da ne vjeruje da iko može da zamisli da trupe tamo stalno ostanu.

- Jednog dana ćemo svakako morati da okončamu tu našu misiju, ali zasad je važno da se usredsredimo na primjenu političkog sporazuma Beograd-Priština i normalizaciju prilika tamo, rekao je on. Jer, kako je ukazao, “ja shvatam da i Beograd i Priština smatraju NATO nepristrasnim jemcem mira i stabilnosti i mi ćemo odgovoriti na takva očekivanja.

Podle namjere Rasmusena

Demokratska stranka Srbije ocijenila je da generalni sekretar NATO pakta Anders Fog Rasmusen ima “jalove i podle namere” kada izjavljuje da je budućnost Srbije u strukturama NATO.

- Jalove su i podle namere generalnog sekretara NATO pakta kada kaže da je budućnost Srbije u ovom vojnom savezu. Zna dobro Rasmusen da je Srbija 2007. godine proglasila vojnu neutralnost, navodi se u pisanoj izjavi portparola DSS Petar Petković.

Prema njegovim riječima, vojna neutralnost Srbije biće “dodatno pojačana” kada ona proglasi i političku neutralnost, za koju je uslov odbacivanje evropskih integracija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.