Radisavljević: Skrivanje od države je nemoguće, Šarić će uskoro biti priveden

Beograd - Tužilaštvo radi na novim predmetima, a Darko Šarić će uskoro biti priveden pravdi, kaže tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević, prenosi Tanjug.

- Prioritet u radu Tužilaštva za organizovani kriminal u ovom trenutku su predmeti takozvane visoke i teške korupcije, među kojima su i sporne privatizacije imenovane od Evropske komisije - rekao je Radisavljević.

Pored već pokrenutih krivičnih postupaka, Radisavljević je napomenuo da je u toku rad na nekim novim predmetima i da očekuje njihovu brzu realizaciju, kao i da je siguran da će Darko Šarić uskoro biti priveden pravdi.

- Uveliko se radi na preispitivanju svih slučajeva koji se pominju u Izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije i Tužilaštvo za organizovani kriminal planira da do kraja ove godine u svim slučajevima gde za to ima osnova pokrene krivične postupke - rekao je Radisavljević u intervjuu za “Kurir gou internešnal”.

On je istakao da će u predmetima u kojima ne bude bilo osnova za krivično gonjenje takođe biti donesene javnotužilačke odluke kako bi se konačno stavila tačka na privatizacije koje su apostrofirane i od Evropske komisije kao sporne.

Tužilaštvo, kako je naveo, svojim radom pokazuje da nema i da ne može da bude zaštićenih, podsjećajući na brojna zvučna imena koja su se našla na meti njegovog resora.

- U toku su krivični postupci protiv tri bivša ministra, aktuelnog direktora JP Putevi Srbije i 11 bivših direktora javnih preduzeća, preduzeća u kojima je država vlasnik ili suvlasnik kapitala kao i protiv više sudija, a pravosnažno je osuđen bivši zamenik javnog tužioca - podsjetio je Radisavljević.

Kada je u pitanju tzv. teška korupcija, on je ukazao da su pokrenuti postupci protiv izvršilaca krivičnih djela u vezi sa privatizacijom preduzeća, prisvajanjem zemljišta u državnoj svojini, propadanje tri poslovne banke.

Govoreći o pomacima u lociranju i hapšenju Darka Šarića, optuženog za šverc kokaina, Radisavljević je ukazao da nadležni organi Srbije imaju iskustva sa pronalaženjem “bjegunaca”, ističući da nema dilemu u pogledu konacnog epiloga aktivnosti koje se preduzimaju.

- Pokazalo se da skrivanje od države nije moguće. Ni u zemlji ni van njenih granica. Bez obzira na logistiku i zaštitu. U konkretnom slučaju, ne postavlja se pitanje da li za to ima volje, spremnosti, znanja i strpljenja i da li će država i njene institucije uspešno odraditi svoj posao - naglasio je tužilac za organizovani kriminal.

On je dalje ukazao da je TOK uspostavilo visok nivo saradnje s partnerskim organima, kako u regionu, tako i šire u Evropi ali i na nekim drugim kontinentima.

Tužilaštvo se takođe zalaže i za stvaranje zajedničkih istražnih timova prije svega sa državama u regionu.

To je kako je naveo tužilac samo je jedna od aktivnosti koje bi trebalo da dodatno doprinesu unapređenju pravosudne saradnje.

- Kroz ovaj vid međunarodne pravne pomoći srpski pravosudni organi postaju deo evropskog pravosuđa što predstavlja bitan doprinos i na planu za brži proces integracija naše zemlje - rekao je tužilac.

S druge strane, kako je naveo, za to postoji realna potreba, jer je organizovani kriminal zajednički problem zemalja u regionu i zbog toga smo u toj borbi upućeni na međusobnu saradnju.

- Državne granice ne predstavljaju barijere koje bilo koga čuvaju od krivičnog progona - istakao je Radisavljević, podsjećajući da je Srbija inicirala i uvođenje regionalnog naloga za hapšenje.

On je objasnio da je riječ o sporazumu koji bi trebalo da obuhvati čitavu teritoriju Balkana i da bi se za početak odnosio na najteža krivična djela.

Njegova osnovna prednost je ubrzanje procesa izručenja i skraćenje trajanja tog postupka na dužinu koja je karakteristična za zemlje EU u kojima se primjenjuje Evropski nalog za hapšenje - na oko mjesec i po dana, ukazao je tužilac.

- To može biti i ozbiljna prirpema za primenu Evropskog naloga za hapšenje, što će biti naša obaveza u, nadam se, bliskoj budućnosti. Njegovi rezultati u mnogome bi mogli da promene sliku o zemljama jugoistočne Evrope kao 'izvoznicima' kriminala - naglasio je Radisavljević.

Tužilac je izrazio zadovoljstvo postupanjem po novom Zakoniku o krivičnom postupku koji je njegovom tužilaštvu dao veća ovlašćenja, ali i odgovornosti.

Jedna od pozitivnih novina koja je doprinijela efikasnijem okončanju brojnih krivičnih postupaka je odredba ZKP koja reguliše o Sporazum o priznanju krivičnog djela.

- Gotovo trećina od ukupnog broja predmeta koje je sud ranije godišnje završavao rešili smo primenom odredaba novog Zakonika. Drastičan skok u broju zaključenih sporazuma o priznanju krivičnog dela dogodio se tokom prošle godine kada je zakljuceno 58 sporazuma na osnovu kojih je do sada doneto 56 presuda - ukazao je tužilac.

On je precizirao da je samo u prvih pet mjeseci ove godine, Tužilaštvo zaključilo već 26 sporazuma o priznaju krivičnog djela, a kazne po sporazumima kreću se u rasponu od jedne do 15 godina zatvora.

Razlog za porast zaljučenih nagodbi je i ukidanje ograničenja da se sporazum može zakljuciti samo za krivična djela za koja je zaprijećena kazna do 12 godina zatvora.

Tužilaštvo za organizovani kriminal procesuira po pravilu izvršioce najtežih krivičnih djela za koje su uglavnom zaprijećene kazne zatvora u dužem trajanju, a ograničenje više ne postoji kada je u pitanju visina kazne i vrsta krivičnog djela.

Jedno od krivičnih djela karakterističnih za djelovanje organizovanog kriminala je neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, a najveći broj sporazuma u 2012. godini zaključen je sa počiniocima upravo ovog krivičnog djela - 33, dok je u ovoj godini zaključeno čak 15.

Najveći broj sporazuma bio je u predmetu koji se vodi protiv organizovane kriminalne grupe Darka Šarića - devet sporazuma, od kojih dva zbog krivičnog djela pranje novca, a ostali se odnose na krijumčarenje narkotika, napomenuo je Radisavljević.

Bilo je, kako je naveo, slučajeva da su svi ili većina okrivljenih zaključili sporazume o priznanju krivičnog djela, što je omogućilo da ti predmeti budu završeni u kratkom roku.

Odgovarajući na pitanje da li u svom radu trpi pritiske i prijetnje, tužilac je naveo da su one sastavni dio njegovog posla, mada bi volio da nije tako.

- One nisu prepreka u mom radu. Da jesu, to bi značilo da se država povlači pred kriminalcima, tajkunima i interesnim grupama čije su kriminalni interesi našim radom ugroženi, što bi značilo poraz vladavine prava i demokratije - rekao je Radisavljević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.